Šmit: Napad na Oliveru Lakić nije dobro istražen
Šmit u razgovoru za “Vijesti” kaže da je sloboda medija u Crnoj Gori iznova pod napadima i poručuje da pristupanje Evropskoj uniji nema veze sa promjenom režima, već da EU traži samo dobro upravljanje
Sloboda medija u Crnoj Gori je iznova pod napadima i napad na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić nije istražen na zadovoljavajući način. Ovo je u razgovoru za “Vijesti” ocijenio njemački poslanik Kristijan Šmit.
Šmit, bivši ministar u Vladi Njemačke, istaknuti funkcioner Hrišćansko-socijalne unije, partije koja je u vlasti sa Demohrišćanskom unijom Angele Merkel, poručuje da se u ovom dijelu Evrope ne mogu ponovo crtati granice i stvarati etnički čiste države.
“Misao o etnički čistoj državi nikada neće postati stvarnost u Jugoistočnoj Evropi. Stoga, svi ljudi moraju biti tretirani jednako, u ekonomskim, socijalnim i političkim pitanjima, bez obzira na njihovo porijeklo”, navodi Šmit.
On kaže da očekuje da će u narednom izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori pročitati da naša država, pored blagog napretka, ima i mnogo neriješenih pitanja.
U nedavnim izvještajima, Reporteri bez granica su Crnu Goru smjestili na 104. mjesto kada je u pitanju sloboda medija, novinarka Vijesti Olivera Lakić je ranjena, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je tužio “Vijesti” zbog objavljenog intervjua. Kako Vi vidite slobodu medija u Crnoj Gori? Smatrate li da su mediji u našoj državi dovoljno slobodni ako se uzme u obzir da je Crna Gora, kako su to i iz Evropske komisije rekli, predvodnik u evropskim integracijama?
Sloboda medija je iznova bila pod napadaima u Crnoj Gori. Slučaj ubistva urednika “Dana” Duška Jovanovića iz 2004. još uvijek nije riješen. Nasilni napad na Oliveru Lakić takođe nije istražen na zadovoljavajući način. Stoga, onima koji su odgovorni treba postaviti kritička pitanja, kao i o ponašanju pojedinaca u policiji.
Tokom Vaše posjete Crnoj Gori sastali ste se sa predsjednikom i premijerom Crne Gore, ali i opozicionim liderima. Šta vidite kao rješenje aktuelne krize u zemlji, ako znamo da su u toku protesti i da dio opozicije i dalje bojkotuje parlament?
Stekao sam utisak da postoji svijest o izazovima koji se tiču pravne države i očekivanje Evrope da se protiv organizovanog kriminala preduzme snažna akcija. Opozicija je izvorni dio demokratskih struktura. Tako da mora postojati pravednost u odgovornosti. Pristup evropskim integracijama zahtijeva mnogo posvećenosti. Pročitaćemo izvještaj o napretku Evropske komisije u junu. Očekujem da ćemo čitati, kada je u pitanju pravna država, kao i ekonomska i socijalna pitanja, Crna Gora, uprkos određenom, blagom napretku, još uvijek mora da popravi svoj učinak i da još uvijek postoji mnogo nedovršenih pitanja.
Crna Gora učestvuje na samitu u Berlinu gdje će kancelarka Angela Merkel i predsjednik Francuske Emanuel Makron predstaviti plan za Zapadni Balkan. Da li ste, kao potpredsjednik jedne od ključnih partija u Njemačkoj, upoznati sa ovim planom? Šta balkanske države mogu očekivati od samita?
Očekujem da će konferencija pokrenuti novu dinamiku prema neriješenim pitanjima kako živjeti zajedno na Zapadnom Balkanu. Ovo se ne može riješiti novim crtanjem granica. Misao o etnički čistoj državi nikada neće postati stvarnost u Jugoistočnoj Evropi. Stoga, svi ljudi moraju biti tretirani jednako, u ekonomskim, socijalnim i političkim pitanjima, bez obzira na njihovo porijeklo. Očekujem da će se učesnici samita dogovoriti o transparentnim pregovorima i mapi puta, odnosno kako da postignu ovaj cilj. Tu mora postojati aktivna uloga EU, naročito Njemačke i Francuske. Crna Gora može odigrati vrlo konstruktivnu ulogu.
Mnogi analitičari, uključujući i profesora Univerziteta u Gracu, Florijana Bibera, tvrde da EU neće prihvatiti Crnu Goru i Srbiju dok su na vlasti Milo Đukanović i Aleksandar Vučić. Smatrate li da postoji mogućnost da će EU tražiti promjene u ovim državama prije proširenja?
Pristupanje EU nema veze sa promjenom režima. EU očekuje dobro upravljanje.
Crna Gora nije promijenila vlast na izborima, imamo iste lidere već 30 godina. Smatrate li da su borba protiv korupcije i implementacija vladavine prava moguće ako je ista politička elita pustila korijenje u državnim institucijama već 30 godina?
Opet, to nije pitanje koliko dugo traje neka vlast. Pitanje je koliko je ona odlučna da usvaja i sprovodi reforme.
( Darvin Murić )