Iako je EU dala 50 hiljada eura: Moderna stočna pijaca nije počela da radi
Kapije moderne stočne pijace u Andrijevici, izgrađene prije deset godina sredstvima međunarodnih donacija sa ciljem da pospješi razvoj stočarstva u Gornjem Polimlju, zaključane su i poslije deceniju.
Taj vrijedni komunalni objekat nikada nije proradio, a za opozicione partije u Andrijevici, u kojoj je na vlasti Demokratska partija socijalista, to znači da država ne vodi računa o selu i poljoprivredi i da na tržištu vlada nered.
“To je upozoravajući i poražavajući signal da monopolistički i uvoznički lobi, u dobroj mjeri, uništavaju domaću stočarsku proizvodnju”, smatraju u lokalnom odboru SNP.
Oni dodaju da bi, da nije tako, stočna pijaca u Andrijevici služila svojoj namjeni, umjesto što urasta u korov.
“Stočarima iz naših krajeva ovako ostaje da se snalaze kako sami znaju i umiju”, kažu iz SNP-a.
Prema njihovim riječima, državni zvaničnici izbjegavaju da kažu da ljudi koji drže monopol i koji se se bave uvozom mesa i mlijeka sputavaju domaću proizvodnju i da je i to glavni uzrok zbog čega je zatvoreno stočno pazarište u Andrijevici.
Stručnog sagovornika za ovu oblast u Andrijevici je nemoguće pronaći, jer u toj varošici ne postoji diplomirani agronom ili poljoprivredni inženjer.
I pored toga što je stočna pijaca u Andrijevici, uz ulaganja od preko 50 hiljada eura, urađena po savremenim standardima, sa štandovima i vagom za mjerenje stoke, kao i pratećim objektima i opremom, njene kapije više od jedne decenije stoje zatvorene.
Cijeli objekat se nalazi van funkcije iako je prilikom otvaranja stočne pijace rečeno da potencijali za ekonomski razvoj Andrijevice, uglavnom, leže u poljoprivredi i turizmu, s tim što je uzgoj stoke jedna od primarnih poljoprivrednih aktivnosti.
Sve se to dešava iako je posljednji popis pokazao da preko osamdeset odsto stanovništva u opštini Andrijevica živi na seoskom području i da na tom prostoru postoji značajan broj grla krupne i sitne stoke.
Ponedjeljkom, kada je u Andrijevici pazarni dan, za razliku od nekih ranijih i boljih vremena, na stočnom pazarištu se ne može naći nijedno grlo stoke namijenjeno prodaji. Andrijevički farmeri prinuđeni su zbog ovakve situacije da eventualne kupce potraže na stočnoj pijaci u Beranama.
Od nekiih velikih mjesnih centara, kao što su ona ispod Komova, poput Kralja, to je čak trideset kilometara u jednom pravcu. Sa sve rizikom da stoku ne prodaju i da uzaludno pređu ukupno šezdeset kilometara.
"S obzirom da ni na tamošnjoj pijaci nema organizovanog otkupa i da nakupci, po svom slobodnom nahođenju, formiraju cijene dešava se da se pojedini stočari iz Potkomovlja i po nekoliko sedmica uzastopno vraćaju kući sa neprodatom stokom, plaćajući visoke cijene transporta", kaže predsjednik MZ Kralje Milutin Đerković.
On smatra da je, uz hitne mjere u cilju organizovanja otkupa, potrebno uvesti dodatne podsticajne mjere koje bi stimulisale mlade ljude da se bave stočarskom proizvodnjom.
"Slaba kupovna moć građana i poremećeni odnosi na tržištu uslovili su slabu prodaju stoke. Sve to uslovljava smanjivanje stočnog fonda i sve manji broj onih koji odlučuju da se bave stočarstvom. To dovodi do drastičnog smanjenja stočnog fonda na sjeveru, konkretno u Andrijevici", kaže Đerković.
Sagovornici u Andrijevici postavljaju zbog toga logično pitanje, kako nekom iz EU možete objasniti činjenicu da je uzaludno potrošen njihov novac koji su donirali za izgradnju moderne stočne pijace u tom gradu.
Stočna pijaca ne postoji ni na teritoriji Petnjice
Zaim Ličina iz sela Kruščica ispod Pešterske visoravni priča slično što i sagovornici iz Andrijevice.
"Od mog sela do Berana, gdje je jedina stočna pijaca u regionu, u jednom pravcu ima oko trideset pet kilometara. I toliko nazad. Pa onda sračunajte da li vam se isplati da krećete sa stokom, pod rizikom da ne prodate", kaže Ličina.
U Beranama su privedeni kraju radovi na izgradnji moderne stočne pijace u naselju Talum i preostali su još samo neki manji infrastrukturni problemi da se riješe i da se ona pusti u promet.
( Tufik Softić )