Zbog auto-puta i izbora nema viška u budžetu u 2020.
Vlada premijera Duška Markovića je građanima i privredi nametnula povećanje PDV-a sa 19 na 21 odsto, dodatno povećala akcize i smanjila plate u javnom sektoru, to sve u cilju da bi se došlo do suficita budžeta od 4,5 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) naredne godine
Vlada Crne Gore neće uspjeti da ostvari višak u državnoj kasi u 2020. godini koji je zacrtala Fiskalnom strategijom zbog prekoračenja troškova za izgradnju auto-puta i mogućih pritisaka koji će povećati potrošnju neposredno prije izbora koji su planirani u drugoj polovini naredne godine. To je istaknuto u posljednjem izvještaju za Crnu Goru agencije “Standard and poors” (SAP) u koji “Vijesti” imaju uvid.
Vlada premijera Duška Markovića je građanima i privredi nametnula povećanje PDV-a sa 19 na 21 odsto, dodatno povećala akcize i smanjila plate u javnom sektoru, to sve u cilju da bi se došlo do suficita budžeta od 4,5 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) naredne godine.
“Planirani višak Vlade za 2020. godinu je nedostižan. Ciljevi u strategiji fiskalne konsolidacije su optimistični. Vlada je planirala da smanji deficit budžeta u 2018. godini na 1,8 odsto BDP-a prije nego se okrene suficitu budžeta”, poručili su iz SAP-a koja je zadržala postojeći kreditini rejting države kao stabilan uz očuvanje ocjene “B plus/B”.
Kako dodaju u izvještaju, nove vladine projekcije su izmijenile ranije prognoze pa je navedeno da je deficit prošlogodišnjeg budžeta bio 3,7 odsto BDP-a, što je nešto malo manje od prognoze SAP-a od četiri odsto.
SAP podsjeća da je Crna Gora imala poteškoće u primjeni nove akcizne politike koja je dovela do utaje poreza zbog čega je Markovićeva Vlada morala opet da se vrati na postepeni rast akcizne politike.
Vlada je 2017. tri puta povećavala akcize na duvanske proizvode, što je uzrokovalo bujanje crnog tržišta i značajan pad državnih prihoda.
Ukazuju i na slabosti u planiranju budžeta na lokalnom nivou koje su dovele do otplate nekih obaveza koje su bile na nivou od 1,5 odsto BDP-a, a pored slabog fiskalnog učinka Vlada je isplatila jednokratno oko 70 miliona eura prošle godine bivšim partnerima u Elektroprivredi Crne Gore, italijanskoj kompaniji A2A.
“Očekujemo da će neto dug države biti 63 odsto BDP-a u 2020. godini nakon čega će početi da se smanuje. Rizici refinansiranja su se smanjili. Crna Gora se suočavala sa isplatama euroboveznica od 1,1 milijardu u periodu od 2019. do 2021. godine. Vlada je u aprilu prošle godine izdala 500 miliona eura obveznica koje su dijelom iskorišćene za otplatu 390 miliona duga koji je dospijevao na naplatu od ove do 2021. godine”, navodi SAP u izvještaju.
Kako ističu, država se i dalje suočava sa fiskalnim rizicima, među kojima su izgradnja ostatka dionice auto-puta prema granici sa Srbijom i povezivanje Podgorice sa crnogorskom obalom. Objašnjavaju da i izgradnja tih dionica po principu privatno -javnog partnerstva, koji vlada razmatra košta zato što takvi ugovori uključuju klauzulu o minimalnim garancijma ili klauzulu o preuzimanju duga.
“Direktna neto ekonomska korist od auto-puta je neizvjesna, a njegova izgradnja je dovela do nagomilavanja duga i erozije fiskalnog prostora”, istaknuto je u izvještaju SAP-a.
Ova agencija navodi da je crnogorska ekonomija prošle godine rasla po stopi od 4,7 odsto, ali smatraju da će dalji rast biti usporen i srednjem roku, zato što se usporava fiskalni napredak i ekonomski rast u eurozoni.
“Rejting države se održava zahvaljujući i potencijalu koji ima za dalji razvoj turizma i energetskog sektora. I dalje gledamo na dugoročne ekonomske izglede Crne Gore kao pozitivne.
To prvenstveno proizlazi iz višestrukih mogućnosti koje postoje u sektoru turizma. Trenutno se radi više hotelskih objekata, uključujući i nekoiliko vrhunskih odmarališta. Uz to, postoji neiskorišćen potencijal u planinskom skijanju i proizvodnji energije”, ocjena je SAP-a.
Neke transakcije Atlas banke neotkrivene zbog regulatora
SAP ocjenjuje da u finansijskom sistemu Crne Gore postoje rizici, dok je situacija sa IBM i Atlas bankom koje su u stečaju naglašava regulatorne nedostatke. Regulator bankarskog tržišta u Crnoj Gori je Centralna banka.
“To s obzirom na činjenice da su neke transakcije ostale neotkrivene i kasnije negativno i bitno uticale na nivo kapitalizacije Atlas banke”, ocijenjeno je u izvještaju.
SAP je objasnio da je važno da za sada zbog situacije sa Atlas i IBM bankom nema negativnog efekta prelivanja na ostatak bankarskog sisitema i ne očekuju da će ga biti pošto ove dvije banke čine svega šest odsto bankarskog tržišta.
“Prema našem mišljenju, bankarski sistem izgleda široko stabilan i likvidan, ali ujedno prenatrpan s obzirom na postojanje više od 10 banaka u zemlji sa malim brojem stanovnika. Očekujemo da se taj broj smanji u narednom periodu i to ne samo zatvaranjem banaka, već i konsolidacijom sektora. U tom smislu napominjemo da Sosiete Generale napušta Crnu Goru i da njihovu banku preuzima druga banka sa crnogorskog tržišta koja je dio mađarske OTP grupe”, navodi se u izvještaju.
Pristupanje EU biće usporeno, problem korupcija i ograničavanje medija
U izvještaju se navodi da Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU ima potencijal za ranu implementaciju reformi koje će biti usklađene sa pravnim tekovinama EU, ali da će proces pristupanja biti usporen. “Smatramo da je najavljeni mogući datum pristupanja EU 2025. godine optimističan”, ističu u SAP-u.
Objašnjavaju da dalji napredak može biti ometen povećanim euroskepticizmom među postojećim državama članicama koje prema pravilima EU moraju da odobre jednoglasno kandidaturu Crne Gore za članstvo. Dodaju da ne očekuju nikakve negativne implikacije od protesta, uprkos široko postavljenim zahtjevima.
“Crnu Goru karakterišu nedostaci tipični za Zapadni Balkan - visok nivo percepcije korupcije, ograničenje slobode medija i slabost pravosuđa”, navodi se u izvještaju.
( Marija Mirjačić )