Skupština fabrike oružja "Tara" u Švajcarskoj

Većinski vlasnik vojne fabrike iz Mojkovca i ranije sam održavao skupštine u inostranstvu, izbjegavajući da malim akcionarima daje dokumentaciju i odgovara na pitanja. Ne idu ni predstavnici Vlade koja ima 12,5 odsto akcija

4891 pregleda7 komentar(a)
Malim akcionarima koji traže odgovore daleko Švajcarska: Fabrika Tara Mojkovac, Foto: Dragana Šćepanović

Sjednica Skupštine akcionara mojkovačke fabrike „Tara Aerospace and Defence Products“ zakazana je za 13. jun, a održaće se, piše u obavještenju, u hotelu u Bernu u Švajcarskoj. Tako će i ovog puta manjinski akcionri biti spriječeni da učestvuju u radu Skupšine, odnosno da saznaju kako je fabrika poslovala prošle godine i da postavljaju pitanja članovima uprave.

Pored usvajanja finansijskog izvještaja za prošlu, na dnevnom redu su i izbor revizora za finansijski izvještaj za ovu godinu i razrješenje dosadašnjih i izbor novih članova Odbora direktora.

Većinski vlasnik fabrike, preko tri povezane firme kontroliše oko 75 odsto akcija, i predsjednik odbora direktora je Henrih Tomet je i prethodne škupštine zakazivao u Dubaiju, Bangladešu i Maleziji.

Tako skupštini zbog troškova puta ne mogu prisustvovati mali akcionari koji imaju pet odsto akcije, ali ne idu ni predstavnici Krušika sa sedam odsto.

Iz Ministarstva ekonomije “Vijestima” je juče potvrđeno da ni njihovi činovnici ne prisustvuju skupštinama mojkovačke kompanije van zemlje. Vlada je, inače, vlasnik 12,5 odsto akcija ovog akcionarskog društva. Time se dovodi u pitanje transparentnost rada kompanije.

Skupština će se ovaj put održati u hotelu “The Holiday Inn Westside” u Bernu, sa početkom u 10 časova. Bivši i sadašnji radnici koji su manjinski akcionari rado bi išli sa skupštinu da dobiju izvještaje o poslovanju i da postave brojna pitanja direktoru, ali će tražiti “sponzora” da bi mogli ići u Švajcarsku.

Oni kažu da nijesu iznenađeni mjestom održavanja sjednice, jer je prethodna održana u Bangladešu. Ironično komentarišu da je ohrabrujuće što se Tomet ovaj put odlučio za Evropu, umjesto za južnu Aziju i da je dobro što se „primiče Mojkovcu“.

"Očekivano ponovo nam je uskraćeno da učestvujemo u radu Skupštine. To govori o odnosu većinskih vlasnika prema bivšim radnicima, a odnos im je isti i prema onima koji su još zapošljeni. Mada, moguće je da ih ovog puta iznenadim i pojavim se u Bernu. Sve ću učiniti da nađem „sponzore“ za put do Švajcarske i da se pojavim na sjednici Skupštine“, kazao je akcionar Marinko Medojević.

On godinama pred sudom pokušava da dokaže da mu je otkaz u "Tari" dat nezakonito. Materijale za prošlu sjednicu Skupštine, tvrdi, nije mogao dobiti u fabrici, već su ga nekoliko puta, kada je dolazio tim povodom, zaustavljali na kapiji preduzeća.

Vlasnica dijela od oko četiri odsto akcija, koje posjeduju bivši i sadašnji radnici, je i Branka Rečević. I ona je dobila otkaz u mojkovačkoj fabrici, a do Berna bi rado otišla, da može, jer, kako kaže, ima za vlasnike mnogo pitanja.

"Oni znaju da je nama teško doći do novca za takav put, zbog toga se sastaju na destinacijama nadostižnim manjinskim akcionarima. To je postala tradicija. Naravno da bih otišla u Švajcarsku kad bih imala novca ili kad bi vlasnici fabrike ponudili da plate putne troškove. Ineteresuje me poslovanje preduzeća, ali imam i mnogo pitanja koja se tiču odnosa prema radnicima“, tvrdi ona.

Rečevićeva je ostala bez posla, kako kaže, "na pravdi boga", a, tokom sudskog postupka, nadređeni su je optuživali za veliku proizvodnju škarta, što, tvrdi ona, nikad nije dokazano. Njen radno mjesto zauzeo je, objašnjava Rečevićeva, "poluobučeni radnik".

To što se Skupština akcionara održava u hotelu “Holiday inn” u Bernu, za penzionera Dragana Merdovića, koji je 26 godina bio zapošljen u “Tari”, još je jedan znak „samovolje i osionosti vlasnika“.

"Radnici su tri decenije gradili imidž ‘Tare’ i od nje stvorili privredni subjekt prepoznatljiv na cijelom evropskom tržištu. Sve je to dat u ruke privatnicima, koji misle da mogu da rade šta požele. Destinacije na kojima održavaju sjednice skupštine su samo još jedna manifestacija te osionosti i samovolje”, tvrdi Merdović.

Do sada se u Crnoj Gori dešavalo da uprave kompanija ili investicionih ako žele da nešto sakriju od manjinskih akcionara ili da smanje broj onih koji odlaze, skupštine zakazuju u gradovima koji su daleko od sjedišta kompanije, ali je “Tara” do sada jedini poznati slučaj koja skupštine zakazuje van države.

Prema podacima Centralno depozitarno klirinškog društva prvi po veličini vlasnik Tare je švajcarska firma BT International LTD iz Berna sa 34,9 odsto akcija, drugi je austrijska firma “Kandussi Beteiligungs-und Handels” sa 25,4 odsto, a treći BTI Montenegro sa 15,2 odsto. Ove tri firme podržavaju Tometa.

Zakon mijenjati jer u njemu ne piše gdje se održavaju skupštine

Direktor Crnogorske asocijacije malih akcionara (CAMA) Aleksandar Raspopović, kazao je za “Vijesti” da održavanje sjednica skupštine akcionara u mjestu u kojem se ne nalazi sjedište društva, ili čak u drugoj državi, predstavlja lošu korporativnu praksu, odstupanje od principa da se svi akcionari pod jednakim okolnostima tretiraju na jednak način.

"Ovim se manjinski akcionari dovode u nepovoljan položaj. Treba inicirati dopunu Zakona o privrednim društvima kojom će biti propisano da se skupština akcionara održava u sjedištu društva, ili u slučaju tehničkih nemogućnosti, u mjestu sjedišta društva”, naveo je Raspopović.

Zakon sada uopšte ne precizira mjesto održavanja skupštine. Raspopović navodi da je u Hrvatskoj zakonom ograničeno da se skupštine održavaju u sjedištu kompanije ili u sjedištu berze. U srbijanskom zakonu navedeno je da se po pravilu održavaju u sjedištu društva, osim u slučaju kada je upravljanje društvom dvodomno može i na drugom mestu.

Kasne plate, a ima dobit

Radnici “Tare” navode da su im više puta ove godine plate kasnile po dva-tri mjseca. Prema podacima Poreske uprave iz februara, dug za poreze fabrike dostigao je skoro 539.000 eura.

Međutim, prema bilansu uspjeha, koji je dostavljen Poreskoj upravi, "Tara aerospace and difence products” u prošloj godini imala je prihod od prodaje 5,38 miliona eura, od čega je ostvarila "čistu zaradu" od 363.085 eura.