Putovanje kroz cjelokupan Dadov opus

Djela jednog od najznačajnijih crnogorskih umjetnika biće predstavljena večeras u Podgorici

1039 pregleda0 komentar(a)
Dado Đurić, Foto: Domingo Đurić
14.05.2019. 09:21h

Izložba jednog od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Miodraga Dada Đurića biće otvorena večeras u Podgorici, u prostoru JU Muzeji i galerije Podgorice, u 20 časova. Iz te ustanove najavljuju da će podgoričkoj likovnoj publici biti predstavljene slike i crteži iz različitih perioda umjetnikovog stvaralaštva.

“Ovo nije prva izložba Miodraga Dada Đurića, koja je organizovana u JU Muzejima i galerijama Podgorice, ali je svakako najsveobuhvatnija i najznačajnija. Kroz datu postavku uputićemo vas u stvaralački opus jednog od najpoznatijih i najznačajnijih crnogorskih umjetnika, koji je reprezent kako na domaćem, tako i na svjetskom nivou. Njegova specifičnost u izrazu, sadržajnost motiva i odabir tema, čine ga izuzetnim umjetnikom”, ističe se u saopštenju povodom izložbe.

Cilj izložbe je, navode oni, da se izrazi zahvalnost Dadu Đuriću i uputi na važnost njegove pojave u savremenoj umjetnosti. “Dado kao umjetnik, vizionar, predstavlja fenomen, jer je svojim radom i djelom odgovorio duhu vremena i zauzeo posebno mjesto u savremenoj umjetnosti. O Dadu su pisali mnogi ugledni teoretičari, istoričari umjetnosti, filozofi, pjesnici, galeristi, umjetnici savremenici”, kažu iz JU Muzeji i galerije.

U katalogu, koji će pratiti ovu izložbu, izabrani su određeni tekstovi značajnih ličnosti koji su dali osvrt na Dadovo stvaralaštvo, a među njima su: Danijel Kordije, Anri Mišo, Zerment Vait, Žil Delez, Gaetan Pikon, Alen Boske, Andre Dešamp, a od domaćih autora uvrstili smo Mladena Lompara, Olgu Perović i Slobodana Pura Đurića, jer se na poseban način bave suštinom stvaralačkog opusa Dada Đurića.

“Sa Dadom smo daleko od estetike, u središtu smo čovječanstva koje krvari (...) Njegove slike su toliko uznemirijuće, da ih poslije dužeg vremena u srcu doživljavamo kao grižu savjest”, zapazio je, među prvima, Danijel Kordije.

Ovako značajne izložbe umjetnika kao što je Dado, jedinstvena su prilika da se vide, odnosno da ugledaju svjetlost dana, oni radovi koje se nalaze u depoima muzeja drugih institucija, a posebno u privatnim kolekcijama, nedostupne široj javnosti. Upravo ono što čini ovu izložbu posebnom, jeste činjenica da se mogu vidjeti Dadovi najraniji radovi, od 1949. do 2008. godine, da se po prvi put podgoričkoj i crnogorskoj javnosti stavljaju na uvid radovi iz privatnih kolekcija kolekcionara iz Crne Gore. Oni čine i većinu radova u samoj postavci, uključujući tri kapitalna rada na ovoj izložbi iz kolekcija galerista i kolekcionara Danijela Kordijea i Pjer Nahona.

“Ova izložba biće dokaz da kolekcionari nijesu ništa manje značajni čuvari od zaborava lika i djela umjetnika, tim prije što institucionalna zaštita počiva i na obavezi, za razliku od privatne kolekcije, koja je isključivo materijalizacija umjetničkog senzibiliteta i poštovanja”, poručuju iz Muzeja i galerija.

Odabir prezentovanih radova je samo dio onoga do čega se u ovom trenutku moglo doći, i bez sumnje, mnogi kolekcionari nijesu obuhvaćeni, novid se u saopštenju i dodaje da je ova postavka podsticaj i poziv svim kolekcionarima i ljubiteljima umjetničkih djela, da sarađujući sa ovom institucijom, prikažu umjetničko blago Crne Gore.

Grozne i nježne ljudskosti francuskog Crnogorca

Direktor Nacionalnog Muzeja Moderne umjetnosti u Parizu (Centar Georges Pompidou Paris), Zerment Vaita, napisao je poseban tekst povodom ove izložbe:

“Istopljena pregrada, iznutrice hibridnih bića, od bezvrijednih organa i stvari. Sperme i crne krvi koje šikljaju prenoseći se na staklo. Slijepa isparenja za pljuskove živih leševa. Svaki okvir je ovdje kućica i prozor i otvara se na bliske provalije. Kao obično, od svojih prvih slika, Dado, kao na krst, raspinje sjećanje na vertikalnim zemljama potisnutih užasa, tamo gdje nasilje obične svakodnevice odbija svaku neutralnost i prodaje se sladunjavim zanosima. Nemoguće i halucinantne vizije, grozne i nježne ljudskosti ovog francuskog Crnogorca, danas opsjedaju štampu na cijeloj planeti: one zapitkuju ogledala naših prebivališta sve do zenita našeg oka”.