Marko Nastić za "Vijesti": Autentičnost je važna kako bi se izdvojili u moru muzike

Legenda srpske elektronske scene Marko Nastić biće glavna zvijezda prve “open air” žurke ove sezone u organizaciji Click2Dreama, koja će se održati danas od 16 časova i trajati do ponoći u Plavnica Eco Resortu. Osim Nastića, nastupiće crnogorski DJ-evi, rezidenti Click2Dreama Aleksandar Grum i Branko Vuković, te Marek Tripkowsky. Mlađima od 18 godina ulaz će biti zabranjen. Organizatori su saopštili da je više informacija dostupno na zvaničnom Facebook “eventu” događaja.

Nastić odavno važi za jedno od najprepoznatljivijih imena u DJ-ingu sa prostora ex YU i šire, a za “Vijesti” je pričao o svojoj dvodecenijskoj karijeri, odnosu prema mladim snagama na sceni, hiperprodukciji u DJ-ingu, te najavio nova izdanja.

U Crnoj Gori si često i rado viđen gost, što je ovoga puta drugačije za tebe i što bi poručio publici da očekuje od tvog nastupa?

Prvi put dolazim na Plavnicu, a o samom mjestu sam čuo samo lijepe stvari. Između ostalog, ovo će biti prva žurka na otvorenom “Click2Dream” ekipe u ovoj sezoni, tako da se veoma radujem i spreman sam za dobru zabavu kao i uvijek.

Lani si obilježio dvije decenije rada, kad se osvrneš za sobom kako ti sve to izgleda, kako izgledaju ti počeci, jesi li sanjao da ćeš postići ono što jesi i na što si najponosniji u dosadašnjoj karijeri?

Sama proslava 20 godina moje karijere je bio događaj koji ću zauvijek pamtiti, a vjerujem i publika. Uspjeli smo da sa isključivo 32 domaća artista, koji su bili dio moje karijere i koji su stvarali scenu u Srbiji, okupimo 7000 ljudi i napravimo događaj za pamćenje. Kada se osvrnem na početke, tih 90-ih, bilo je dosta teže nego sada, ali je imalo svoju draž i bilo je čini mi se iskrenije. Definitivno sam ispunio svoje želje, a ono što mi je posebno drago je da je strast prema muzici ista kao prvog dana.

Prošli put kad smo pričali, na Exitu, apelovao si na organizatore da daju više prostora domaćim izvođačima. Kakav je generalno odnos prema domaćim izvođačima po tebi na sličnim manifestacijama, da li im se poklanja dovoljno pažnje? I ne samo u smislu festivala, već i medijski i na svaki drugi način?

Trenutno je neka faza da su domaći artisti tu kao podrška stranim hedlajnerima, za razliku od ranijih godina. Smatram da imamo dosta kvalitetnih domaćih DJ-eva i producenata u koje bi bilo dobro da se investira i da im se pruži maksimalna podrška. Recimo za početak da im se da neki bolji termin na velikom festivalu, da što više ljudi može da ih čuje.

Kad se pominje istorija elektronske muzike u Srbiji, nezaobilazna je uloga famoznog kluba “Industrija”, koji je postao danas nešto poput mita, pa je bilo onih koji su izjavljivali da se taj period glorifikuje. Kako ti gledaš na važnost tog mjesta i vrijeme provedeno tamo?

“Industrija” je definitivno bitna za stvaranje scene koju danas imamo. Mada, siguran sam da su bitniji ljudi koji su tu scenu stvorili, nego samo mjesto. Da nije bilo “Industrije”, našao bi se neki drugi prostor. Ljudi su ti koji su to mjesto činili posebnim i davali tu energiju.

Nastupao si širom svijeta, koja je bila najluđa žurka na kojoj si nastupao ili najinteresantnija lokacija?

Hm, ono što mi je ostalo u sjećanju jeste žurka u Rio de Žaneiru 2000. i neke godine u napuštenoj fabrici. Entoni Roteri ja smo nastupali, a kada je on uzeo mikrofon u ruke, nastala je prava ludnica. I danas se naježim kad se sjetim.

Što te inspiriše u posljednje vrijeme, kakvi zvukovi te interesuju, što mora da ima traka da bi privukla tvoju pažnju i našla se u setu?

Nemam neko pravilo, sati preslušavanja, što mi se u datom momentu svidi kupim i jedva čekam da pustim.

Na čemu radiš ovih dana, što je sljedeće što možemo očekivati od tebe i tvoje etikete Easy Tiger? Vjerovatno ti predstoji i dosta nastupa, jer ide sezona festivala i žurki na otvorenom?

Novi “Easy Tiger” je gotov, trebalo je da izađe pred ljeto, ali je došlo do kašnjenja, tako da ga očekujem u septembru. Prije toga izlazi nova “Rakija 003”. Ono što me prvo očekuje poslije nastupa u Plavnici je Apgrade žurka u Barutani, zatim Sea Star festival, pa turneja u Južnoj Americi kojoj se veoma radujem. Takođe u planu je i “Retrospektakl 2”, ali o tom potom.

Bitnije je zna li neko dobro da miksuje od toga sa čim radi

Kao DJ koji je počeo na gramofonima, kako gledaš na “analogno vs digitalno” raspravu, što misliš o novim tehnologijama i njihovom uticaju na DJ-ing i produkciju?

Bez prošlosti, nema budućnosti. Smatram da prije nego što bilo ko počne da raspravlja o tome da li je bolje da se pušta na gramofonima ili CD plejerima, prvo mora da zna dobro da miksuje.

To je osnova. DJ-ing nije samo puko puštanje muzike, već je to cijeli proces, tako da prije samog miksovanja svaki DJ iza sebe mora da ima godine i godine preslušavanja muzike, pronalaženje svog stila, selekciju traka, pa tek onda dolazi čin miksovanja. Dosta ljudi krene odmah u proces miksovanja, a da se nisu pronašli, što smatram da je pogrešno.

Ja volim da kombinujem gramofone i CD plejere. Gramofone koristim najviše da bih puštao ploče koje nemam u digitalnom formatu. Defintivno se često pokaže da su CD plejeri bolja opcija iz razloga što mali broj klubova koristi redovno gramofone, rijetko ih servisiraju, pa je problem da se radi na njima, a onda može da postoji problem vibracija zbog lošeg pulta itd.

Što se tiče produkcije, tu je malo drugačija priča. Lično najviše volim da radim u analognom formatu, jer dosta brže dođem do ideja i sviđa mi se taj zvuk, mada nije mi teško ni sa kompjuterom. Obožavam “Machine”, on je odličan za brze ideje.

Dosljednost i posvećenost su najbitniji

Izjavio si da DJ-ing na ovim prostorima pati od neke vrste hiperprodukcije, kako da se neko ko tek počinje probije u moru svega onoga što nam se nudi?

Ovo je super pitanje: definitvno je u ovoj eri socijalnih mreža i širokoj dostupnosti svima na neki način teže, ne samo mlađim generacijama, već i starijima. Smatram da je dosljednost i posvećenost najbitnija, i da u tom slučaju talenat i kvalitet ne može da ostane neprimijećen. Takođe, veoma je bitna autentičnost, kao na primjer drugačiji i prepoznatljiv zvuk po kojem ćeš se izdvojiti u moru muzike. A za to su potrebni sati i sati provedeni u studiju.

( Ivan Čađenović )