Priprema vlasti pred naredne izbore

Devet poslanika vladajuće koalicije predložili su izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru kojima se državnoj administraciji omogućava isplata otpremnina za sporazumni raskid radnog odnosa, a to rješenje dolazi u susret parlamentarnim izborima koji su za godinu i nekoliko mjeseci.

Time se otvara prostor da se zapošljavanja u javnom sektoru opet zloupotrijebe u političke svrhe, jer se može desiti da se na mjesto onog koji je uzeo otpremninu na osnovu sporazumnog odlaska zaposli neko drugi, ukoliko za tu poziciju postoji potreba. To bi dodatno opteretilo državni budžet, uz izdvajanja za otpremnine.

Svjetska banka (SB) i Agencija “Standard and poors” u svojim posljednjim izvještajima su upozorile da može doći do dodatnih troškova u budžetu za narednu godinu, upravo zbog povećanja potrošnje uoči parlamentarnih izbora.

Predlog izmjena i dopuna zakona o zaradama u javnom sektoru već je uvršten u dnevni red sjednice parlamenta koja je u toku, a Vlada je dala pozitivno mišljenje na ovaj predlog, koji je u četvrtak veče poslat parlamentu.

Grupa od devet poslanika “izračunala je” da za sprovođenje ovog zakona neće biti potrebno da se obezbijedi dodatni novac u budžetu, a da se pri tom ne zna na osnovu koje analize je utvrđeno da neće imati nagativni efekat po državnu kasu. Otpremnine za preglomaznu crnogorsku administraciju će biti jedno od opterećenja za građane, odnosno poreske obveznike.

Ovogodišnjim budžetom je predviđeno za otpremnine za tehnološke viškove 2,3 miliona eura i još milion eura za otpremine koje su na budžetskoj stavci “ostala lična primanja”.

“Vijestima” je objasnilo nezvanično više izvora iz zakonodavne i izvršne vlasti, koji su upućeni u javne finansije, da nije jasno kako se može ocijeniti da neće biti potreban dodatni novac, a ne zna se ni koliko će se zaposlenih u državnoj administraciji prijaviti za sporazumni raskid radnog odnosa.

Kada je opozicija predlagala zakone u parlamentu koji su imali uticaj na budžet iz vladajućih klupa u diskusijama su isticali da se ta praksa mora zaustaviti i da se to ne može činiti bez procjene koliko će to da košta budžet. To su posebno isticali kod zakona kojima je majkama troje i više djece bila omogućena naknada.

Predlogom zakona se definiše da on stupa na snagu danom objave u Službenom listu, kao i da Vlada na “predlog Ministarstva definiše uslove, način ostvarivanja i iznos otpremine”. U Predlogu zakona se, međutim, ne navodi ime ministarstva i rok do kojeg bi se donijeli ti podzakonski akti kojima bi se definisali uslovi, način ostvarivanja i iznos otpremnine.

Predloženo je i da zaposleni koji uzme otpreminu uz sporazumni raskid radnog odnosa ne može da se zaposli u javnom sektoru u narednih pet godina od dana napuštanja posla, kao i da to ograničenje ne važi za onoga koji vrati cijeli iznos otpremnine.

U obrazloženju predloga zakona se navodi da se zakonima o radu i državnim službenicima i namještenicima predviđa pravo zaposlenog na otpremninu u slučaju sporazumnog raskida, dok se u zakonu o zaradama predviđa otpremnina za odlazak u penziju i ako se neko proglasi tehnološkim viškom.

“Pošto ovim zakonom nije predviđeno pravo zaposlenog na druga primanja u slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa neophodno je bilo propisati osnov za isto, pogotovo zbog optimizacije broja zaposlenih u državnim, organima lokalne samouprave i ostalima obuhvaćenim ovim zakonom”, piše u obrazloženju predloga zakona.

SB je u dokumentu koji je uputila Vladi krajem prošle godine, a koji se odnosi na ispunjenje uslova za drugu garanciju za pozajmicu državi, istakla da je Vlada povećala broj zaposlenih u 2017. i 2018. godini čime je odstupila od fiskalne konsolidacije.

Iz Ministarstva javne uprave je krajem marta saopšteno da je njihova analiza pokazala da je došlo do usporavanja rasta broja zaposlenih u ukupnoj javnoj upravi, tvrdeći da je u decembru 2017. učešće zaposlenih u javnoj upravi činilo 28,2 odsto ukupnih radnih mjesta, dok se na kraju 2018. godine smanjilo na 26,8 odsto.

Minimalac od jula 222 eura

Socijalni savjet je juče jednoglasno podržao predlog Vlade da minimalna zarada od 1. jula bude 222 eura, a da se do kraja godine nastave pregovori o njenom povećanju do iznosa od 50 odsto prosječne plate.

Keković je za agenciju Mina biznis kazao da su socijalni partneri postigli konsenzus i da će od 1. jula pratiti efekte povećanja minimalne zarade i prije nego se krene u pripremanje predloga zakona o budžetu za narednu godinu da se nastave pregovori u vezi sa dostizanjem one visine cijene minimalne zarade koja je preferirana.

U okviru rasprave o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), Socijalni savjet je donio zaključak da Ministarstvo rada i socijalnog staranja do kraja juna uputi Vladi predlog na utvrđivanje.

On je kazao da se socijalni partneri nijesu usaglasili o uvođenju tarifnih paketa za električnu energiju, pri čemu će svako od njih saopštiti stav i proslijediti ga Vladi i Elektroprivredi (EPCG). Dva sindikata su protiv uvođenja tarifnih paketa.

Moguća dobitna kombinacija za glasove

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Srđa Keković “Vijestima” je kazao da se prethodnih godina vodila neodgovorna politika zapošljavanja u javnom sektoru i da su to, uglavnom, bila politička zapošljavanja za dobijanje izbora.

“Tako se gomilala državna administracija. Ova varijanta sporazumnog raskida uz otpreminu je dobitna kombinacija za one koji su neodgovorno zapošljavali te ljude i da ih lako otpuste”, istakao je Keković.

On je naglasio da su moguće zloupotrebe predloženog zakonskog rješenja i da se one ne bi desile važne su dva elementa.

“Prvo, da se ne dozvoli sporazumni raskid radnog odnosa i da se onda na to mjesto zaposli druga osoba, jer je to šteta za budžet. Važno je da ako poslodavac procijeni da neko treba na tom mjestu da u tom slučaju nema otpremnine. Drugo, ta otpremnina ne smije biti veća od one koja je propisana za prekid radnog odnosa u slučaju tehnološkog viška ili penzionisanja. Sada je ta otpremina u javnom sektoru 12 bruto zarada, što je oko 10.000 eura. Postoje glasine da je bilo isplata i većih od tog iznosa. Ako je to tako, a ne mogu da tvrdim da jeste, onda je to protivzakonito”, kazao je Keković.

On je istakao da mu nije jasno da se može tvrdi da nema dodatnog opterećenja u budžetu po ovom osnovu, ako se ne zna koliko će se zaposlenih prijaviti za sporazumni raskid radnog odnosa.

“Mora se utvrditi jasna sistematizacija i znati koliko ljudi treba, a ne da se stihijski daju otpremnine”, naglasio je Keković.

Keković je podsjetio da su sindikati sa Vladom potpisali Sporazum o politici zarada u javnom sektoru koji se primjenjuje od 31. 12. 2015. godine, a kojim se predviđa otpremnina u slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa

( Marija Mirjačić )