Likovni zahvat u srž indijske civilizacije i kulture

U barskoj galeriji “Velimir A. Leković” do 7. juna postavljena je izložba “Himna čovjeku” kojom akademska umjetnica doc. dr Tatjana Burzanović odaje počast i velikim indijskim epovima, i legendarnom borcu za mir i osnivaču savremene indijske države Mahatmi Gandiju, povodom 150. godišnjice njegovog rođenja. Riječ je o, ne samo za naše prostore, zaista nesvakidašnjem poduhvatu i dubokom likovnom zahvatu u srž indijske civilizacije i kulture.

U postavci je 40 slika: ilustracija “Bhagavad Gite” iz centralnog dijela čuvenog indijskog vedskog epa “Mahabharata” i 40 slika -ilustracija poezije indijskog nobelovca Rabindranata Tagore. U razgovoru za ”Vijesti”, dr Burzanović ističe da njena lična i autorska fascinacija indijskom kulturom i filozofijom traje dugo.

“Bavim se analizom i istraživanjem prostorne i vremenske umjetnosti, to mi je fascinacija kojom želim i dalje da se bavim, da likovnim elementima transponujem znanje. Nadam se da će publika to znati da “likovno čita”, da ću joj prenijeti misli i osjećanja iz ovog teksta koji čitam. Dakle, ovo je šansa da upoznam publiku sa indijskom filozofijom i onim što je dotaklo mene i moju dušu davno, prije 15 godina na jedan poseban način i što me inspirisalo da sve to prenesem na ovaj način, i na tome sam zahvalna barskoj galeriji i upravniku Milunu Lutovcu”, kaže umjetnica.

Uz podršku Ambasade Indije u Beču, kojoj je zahvalna za višegodišnju podršku, Burzanović je objavila protokolarno dvojezično izdanje knjige “Međuodnosi umjetničkih svjetova - ilustracije Bhagavad Gite. Za to djelo je na XI Sajmu knjiga u Podgorici dobila prvu nagradu za najbolje opremljeno umjetničko izdanje, među 150 izlagača iz cijelog svijeta. Na pitanje otkud interesovanje za Indiju, umjetnica odgovara: “Još 2004. sam ilustrovala Tagorinu poeziju, jer volim filozofiju, privukla me je iz kućne biblioteke, ta knjiga me je do te mjere inspirisala da sam nastavila da istražujem, ne znajući da je u njenoj osnovi upravo ‘Bhagavad Gite’, pjesma Božanstvu, naljepši dio ‘Mahabharate’. U tom ciklusu, ‘Himna čovjeku’, imam 40 slika, bibliofilsko izdanje te knjige je na II Sajmu knjiga uz Podgorici nagrađeno kao najbolje umjetnički opremljeno. Specifičnog je preloma, velikog formata, drugačije likovno izgleda i vizuelno je veoma primamljiva”.

Kada je kod bivšeg ministra inostranih poslova Milana Roćena ovu knjigu vidio tadašnji ambasadar Indije na nerezidentnoj osnovi Ajaj Svarup, odmah je iskazao želju da se upozna sa autorkom ilustracija. Burzanović kaže da je bio oduševljen što je “neko iz zapadne civilizacije poželio da prenese indijsku filozofiju na tako precizan način”. Indijski diplomata joj je objasnio da je “Bhagavad Gite” osnova za Tagorino stvaranje, “a ja sam to nesvjesno prikazala več u tom prvom ciklusu”.

“Prihvatila sam njegovu sugestiju da ilustrujem ‘Bhagavad Gite’ koju mi je poslao iz Beograda, drevni ep koji vas dotakne, neki ga čitaju i tri puta da bi ga razumjeli, a meni je značio mnogo već pri prvom čitanju, i mislim da sam ga razumjela. Ilustrovala sam tu knjigu koju je prevela Ambasada Indije i štampala je na engleskom i crnogorskom jeziku, bila je i na inostranim sajmovima. Osjetila sam da tih 18 poglavlja mogu prikazati i na drugi način, može se osjetiti da tu ima nešto malo figurativnosti, negdje ima potpune apstrakcije, sa tim nekim ornamentima koje sam na neki način osjetila, slikajuči ‘zvuk’ toga teksta koji lomim na specifičan način. Vodim ga dalje, uvijek se završava u istoj tački, on čuva tu energiju, i nakon prvih 20 ilustracija, uradila sam još toliko koje sam naknadno prikazala ambasadoru Indije. Bio je oduševljen, i kada mi je sljedeći put došao u posjetu, izrazio je nadu da ću se zainteresovati i za ‘Ramajanu’. Zaista je velika čast da nekom umjetniku ambasador ponudi da ilustruje taj slavni ep i već sam počela da radim ‘Ramajanu’”, dodaje Burzanović.

Ovi radovi su kombinovane tehnike, na nekima je čak i po šest različitih slikarskih tehnika. Na nekima ima kedra koji je obrađen “i koji već petnaest godina miruje na slici”, ima i latica ruža u vosku, lovora, hibiskusa, ginko bilobe u vosku... Burzanović kaže da organske stvari aplicira na svoje slike jer su one ”treća dimenzija i meni je potrebno da nekako izađem u prostor, knjiga koju radim je idealno ispunjenje želje umjetnika da izađe u treću dimenziju”. Svi ovi detalji su u vosku, “fiksirani, trajno i bezbjedno”, i imaju posebne simbolike.

Predavač na univerzitetu i dizajner enterijera i grafike

Prof. Tatjana Burzanović je doktorirala iz oblasti grafičkog dizajna na Univerzitetu u Beogradu. Dekan je i predavač Fakulteta dizajna i multimedije UDG, ima veliko iskustvo u grafičkom dizajnu, grafici u arhitekturi, dizajnu enterijera, te u pedagogiji. Do sada je bila angažovana kao umjetnički direktor, dizajner enterijera i grafički dizajner na različitim nivoima, a laureat je brojnih nagrada za umjetnička i književna djela.

( Radomir Petrić )