Crnogorke - najmlađe majke
U Hrvatskoj se prvo dijete u prosjeku rađa sa 28,6, a u Sloveniji sa 28,8 godina. Najbolje roditi između 24. i 30. godine Specijalista ginekologije i akušerstva KC Emina Kalamperović Pelinković “Vijestima” je kazala da je optimalna starosna dob za rađanje prvog djeteta između 24. i 30. godine života
Najmlađa porodilja u Kliničkom centru (KC) lani je imala 14, a najstarija 56 godina.
To pokazuju podaci Klinike za ginekologiju i akušerstvo KC dostavljeni “Vijestima”. Prema podacima Eurostata, Crna Gora ima najnižu prosječnu dob žena pri prvom porođaju u regionu - 26,3 godine.
Međutim, kako su podaci Eurostata za Crnu Goru iz 2010. godine, slika je nešto drugačija kada se uzme u obzir zvanična statistika.
Prema podacima Monstata, u narednih šest godina broj mladih majki u dvadesetim godinama je smanjen, dok je porastao broj žena koje rađaju u tridesetim i četrdesetim godinama.
“Al džazira” je, pozivajući se na podatke Eurostata, objavila da je prosječna dob pri rađanju prvog djeteta u Evropi u porastu.
Prosjek u Evropskoj uniji 2013. godine bio je 28,7 godina, a četiri godine kasnije porastao je na 29,1 godinu.
Rast prosječne dobi, navodi taj medij, porastao je u svim zemljama Evropske unije.
Kada je riječ o situaciji u regionu, najmlađe trudnice su u Crnoj Gori, gdje prosječno prvo dijete prema podacima iz 2010. rađaju sa 26,3 godine. Slijede Kosovo i Sjeverna Makedonija gdje žene prvi put rađaju sa prosječno 26,9 godina, pa BiH sa 27,3, te Srbija 27,8 godina.
U Hrvatskoj se prvo dijete u prosjeku rađa sa 28,6, a u Sloveniji sa 28,8 godina. Najbolje roditi između 24. i 30. godine Specijalista ginekologije i akušerstva KC Emina Kalamperović Pelinković “Vijestima” je kazala da je optimalna starosna dob za rađanje prvog djeteta između 24. i 30. godine života.
“Starije trudnice spadaju u rizičniju grupu, te su sklonije razvoju komplikacija u trudnoći, prvenstveno hipertenzivnom sindromu i gestacijskom dijabetesu. Pritom, sve komplikacije tih stanja mogu značajno ugroziti zdravlje žena, kao i trudnoću. Zato i kažemo da starije trudnice imaju visokorizičnu trudnoću”, objasnila je Kalamperović Pelinković.
Ona je istakla da su šanse za začeće najveće između 20. i 34. godine starosti. “Tada su menstrualni ciklusi regularni, ovulacije redovne. Nakon 35. godine starosti dolazi do blagog pada reproduktivne sposobnosti žene, da bi taj proces bio znatno ugrožniji nakon 39. godine života”.
Kalamperović Pelinković je naglasila da nakon 40. godine teže dolazi do začeća i da su sve češći i spontani pobačaji zbog manje kvalitetnih jajnih ćelija.
“Reproduktivna sposobnost žena sa 40 godina i više pada na 25 do 30 odsto”, istakla je ljekarka.
Za negativne trendove kriva i loša ekonomija Zvanični podaci pokazuju da se u Crnoj Gori ne ostvaruje prosta reprodukcija. Stopa ukupnog fertiliteta (broj djece koji bi jedna žena rodila do kraja reproduktivnog perioda) u 2017. godini iznosila je 1,8 odsto, dok za prostu reprodukciju treba oko 2,2. Iz Instituta za javno zdravlje ranije su kazali da se zapaža, sve češće, da žene odlažu rađanje djece zbog školovanja, napredovanja u karijeri i uključivanja u razne društvene sfere.
“Zbog toga se evidentira sve veći udio žena starijih od 35 godina u ukupnom feritlitetu”, kazali su iz Instituta.
Podaci Monstata pokazuju i da je za petnaestak godina više nego duplo smanjen broj majki u ranim dvadesetim.
Autorka izvještaja UNDP-a o ljudskom kapitalu Božena Jelušić za “Vijesti” je kazala da je pogrešno i duboko nepravedno odgovornost za negativne demografske trendove pripisivati ženama.
“Demografski trendovi su svojevrsna slagalica, sa dubokom međuzavisnošću svih činilaca”.
Ona je istakla da je više razloga koji su u konačnici doveli do ovakvih pokazatelja, a svi oblikuju lične izbore mladih u reproduktivnom dobu.
Ocijenila je da je tačno da su se na globalnom planu javili snažnija potreba za individualnošću i slobodnim vremenom, odnosno istim pristupom mogućnostima i muškaraca i žena.
To, kako kaže, podrazumijeva i duži proces školovanja, potom obaveze zaposlenih majki.
“Međutim, sistemska nepravda koju patrijarhat nameće prema ženama nije prevladana ni globalno, a još manje lokalno. Tako ulazimo i u sferu ekonomskih razloga, koji u našim uslovima ne dozvoljavaju da se sa prosječnom zaradom izdržava porodica. To znači da jedan roditelj sebi ne može dozovliti ‘luksuz’ da ne privređuje. Ekonomski razlozi, praćeni mučnom društveno-političkom klimom i beznađem, već su doveli do toga da se iselila jedna petina stanovništva, i to mahom onih u punoj reproduktivnoj snazi”, ocijenila je Jelušić.
Ona je rekla da su tu i pitanja društvenih servisa koji treba da osnaže rodtelje da se uopšte opredijele za rađanje djece.
“Činjenica je takođe da mnoge mlade Crnogorke ne uspiju ni da se rode, jer se javila praksa selektivnih pobačaja ženskih fetusa. Politka nasljeđivanja imovine je i dalje duboko nepravedna i destimulativna za žene. I najzad, teško je mladima da se, gledajući sopstvene roditelje koji jedva preživljavaju sa penzijama, ne zapitaju šta to tako dobro donosi tradicionalni patrijarhalni okvir, sem poslušnosti i vječite uloge žrtve”, zaključila je Jelušić.
( Ana Komatina )