Šverc, "koverta", državni dug, političko miješanje u istrage...
Evropska Komisija konstatovala dobar i umjeren napredak u pojednim poglavljima, u oblasti korupcije i organizovnog kriminala on je ostao ograničen
Crna Gora prošle godine nije napredovala u oblasti slobode izražavanja, ostvarila je ograničen napredak u borbi protiv korupcije koja preovlađuje u mnogim oblastima, dok je u suzbijanju organizovanog kriminala ostvaren samo određeni napredak.
Ovo su neke od ključnih poruka iz Izvještaja o Crnoj Gori, koji je juče predstavila Evropska komisija (EK) i u kome se ponavljaju zamjerke kao i prethodnih godina. Problem političkih smjena u Savjetu RTCG i Agencije za sprečavanje krupcije, nepovjerenje u rad ASK-a, problem šverca preko Luke Bar - pitanja su na koje se pojedinačno skreće pažnja iz Brisela.
EK je konstatovala i da nije ostvaren cilj smanjenja budžetskog deficita, jer je javni dug dostigao novi rekord uglavnom zbog zajma za dionicu auto-puta.
Napredak u borbi protiv korupcije je, prema ocjeni EK, ograničen. “Ukupno, korupcija prevlađuje u mnogim oblastima i ostaje pitanje koje zabrinjava”, kaže se u dokumentu i dodaje se da je potrebna snažna politička volja kako bi se efikasno rješavala pitanja korupcije. Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) opet je u izvještaju dobila kritike iz Brisela. U dokumentu se kaže da se tek treba posvetiti izazovima u nezavisnosti, kredibilitetu i postavljanju prioriteta u ASK-u, čiji je direktor Sreten Radonjić.
“Crna Gora još mora da pokaže konkretne i vidljive rezultate antikorupcijskih mjera u posebno osjetljivim oblastima kao što su infrastrukturni projekti, zdravstvo, obrazovanje, gradnja i prostorno planiranje i privatizacija javnih preduzeća”, navodi se.
ASK-u se zamjera i način na koji se odnio prema aferi “Koverta”. “Način na koji je Agencija radila na aferi “Koverta” i njeno odbijanje da javnom učini odluku protiv vladajuće partije, kojom je pronađeno kršenje zakona i određena kazna, pojačalo je navode da selektivno primjenjuje zakonske odredbe, što izaziva zabrinutost”, poručuju iz EK.
Dodaju da treba osigurati nezavisnost Agencije i ispraviti nedostatke u njenom radu na koje su ukazali sudovi odlučujući da su njenom odlukom nezakonito smijenjeni članovi njenog i Savjeta RTCG-a.
“Ove nedostatke u radu su potvrdili sudovi u nekoliko osjetljivih slučajeva, uključujući one o članovima Savjeta RTCG-a i člana Savjeta ASK iz civilnog sektora”, stoji u izvještaju. Potrebno je, dodaje se, popraviti finansijske istrage i zapljenu imovine. “Početni rezultati u istragama, gonjenju i finalnim presudama u slučajevima korupcije na viskom nivou su uspostavljeni, ali odgovor pravde na korupciju na viskom nivou ostaje suviše ograničen”, kaže se u dokumentu EK. Iz EK opet napominju da nije bilo sudskog i političkog epiloga afere “Snimak”.
U borbi protiv organizovanog kriminala, ocjenjuju iz EK, Crna Gora je umjereno pripremljena za članstvo i konstatuju da je postignut određeni napredak, uz pohvale za međunarodnu policijsku saradnju.
“Potrebni su dalji rezultati kako bi se ostvarili ubjedljivi rezultati u složenijim tipovima organizovanog kriminala gdje su lokalni interesi u pitanju, poput pranja novca, trafikinga ljudi i šverca cigareta, kao i oduzimanja imovine stečene kriminalom”, poručuje se u Izvještaju. Iz EK ukazuju da se mora strateški odgovoriti na ranjivost Luke Bar kada je u pitanju šverc. “Država treba da postavi prioritet i uspostavi strateški odgovor na ranjivost slobodne zone u Luci Bar, uključujući i rizik političkog miješanja u rad agencija za sprovođenje zakona i infiltraciju kriminalnih interesa u lokalnom lancu komande”, kažu iz Komisije i dodaju da se u sprečavanju šverca cigareta mora popraviti saradnja sa državama koje imaju izlaz na Jadransko more.
Iz EK konstatuju da je politička situacija u Crnoj Gori polarizovana a opozicija podijeljena. Konstatuje se i da je povjerenje u izbore na niskom nivou ali i da su lokalni izbori održani u mirnoj atmosferi. “Prijavljene neregularnosti rezultat su loše organizacije i nedovoljnog poznavanja procedura izborne administracije”, navodi se u Izvještaju. Poručuje se i da je u ponovnom uspostavljanju političkog dijaloga u parlamentu postignut samo ograničen napredak. “Aktivno i konstruktivno učešće svih partija je potrebno kako bi se ojačala parlamentarna odgovornost, nadzor izvršne vlasti i demokratska kontrola, kao i da bi se došlo do kvalitetnijih zakona”, kaže se u Izvještaju, uz konstataciju da je bojkot parlamenta oslabio nadzor Vlade, kvalitet debate i da su zbog toga skupštinski odbori uglavnom jednoglasno podržavali vladine predloge zakona.
U izvještaju se podsjeća na hapšenje i zatvaranje poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojše Medojevića, kao i na to da je njegov kolega Milan Knežević odslužio tri mjeseca zatvora zbog napada na policajca.
EK upozorava i da gradnja auto-puta može ugroziti rijeku Taru. “Vlasti treba da striktno pricjene i spriječe moguće negativne uticaje gradnje na Skadarsko jezero i Taru u kontekstu izgradnje auto-puta Bar-Boljare”, kažu iz EK.
U Izvještaju navode i da je Crna Gora dostigla dobar nivo spremnosti u oblastima privrednog prava, intelektualne svojine, energije, spoljnje politike, kao i bezbjednosti i politike odbrane.
Umjereno je pripremljena, kaže se, u poglavljima kao što su - slobodno kretanje robe, konkurencija, poljoprivreda i ruralni razvoj, veterina i fitosanitarna politika, kao i u oblasti preduzetništva i inustrijske politike. “Određeni nivo spremnosti postignut je u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena, socijalne politike i zapošljavanja. Crna Gora posebno treba da se fokusira na politiku konkurencije, zaštitu životne sredine i javne nabavke”, navodi se u Izvještaju EK.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orava uručio je juče predsjedniku države Milu Đukanoviću i vicepremijeru Zoranu Pažinu Izvještaj o napretku.
“Crna Gora ne očekuje i ne želi da joj se gleda kroz prste, niti da bude primljena u Evropsku uniju (EU) prije nego što u potpunosti ispuni sve potrebne uslove za punopravno članstvo”, rekao je Pažin na pres konferenciji.
On je kazao da bi Vlada, vjerovatno, neke stvari predstavila nešto drugačije, posebno u pogledu rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i ostvarenja uslova za otvaranje posljednjeg preostalog poglavlja i za to bi, kako je naveo, dali odgovarajuće argumente. „Ali, pravo je naših partnera u Briselu da daju svoje sopstveno viđenje napretka Crne Gore u prethodnom periodu, i mi to poštujemo“, rekao je.
Sloboda izražavanja stagnira, vratite uredničku nezavisnost u RTCG
U oblasti slobode izražavanja, konstatuju iz EK, napretka u Crnoj Gori nema ni ove godine. Navodi se da je bilo razvoja u istrazi napada na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić, ali da bitni slučajevi iz prošlosti ostaju neriješni. “Vlada je dala snažna saopštenja kako bi podržala istraživanje slučajeva nasilja nad novinarima, ipak iako je istraga pokazala početne rezultate, vlasti nisu uspjele da pokažu intenzivnije pokušaje da riješe stare slučajeve, uključujući ubistvo glavnog urednika iz 2004. godine”, navodi se u Izvještaju.
Prvostepena presuda protiv jednog novinara optuženog za stvaranje kriminalne organizacije i trafiking droge, piše u dokumentu, izaziva zabrinutost u vezi sa tim da li novinari mogu obavljati svoju dužnost profesionalno i bez straha od pravnih posljedica. “Još uvijek postoje navodi o pritisku zvaničnika iz organa reda na novinare kako bi otkrili svoje izvore”, stoji u Izvještaju. Konstatuje se i da kontinuirano političko miješanje u RTCG i Agenciju za elektronske medije (AEM) ostaje pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost. “Medijska scena ostaje visoko polarizovana i to predstavlja izazov u razumijevanju uloge medija”, kaže se u Izvještaju i dodaje se da mehanizmi samoregulacije ostaju slabi.
Kaže se i da je smjena članova Savjeta RTCG-a i njegovog menadžmenta pojačala zabrinutost zbog političkog miješanja i pritiska na RTCG. “Urednička nezavisnosti i profesionalni standardi u RTCG-u moraju biti obnovljeni a Savjet zaštićen od uticaja i političkog pritiska, uključujući i izbor njegovih članova”, poručuje se u Izvještaju.
Han: Ostaje mnogo izazova u vladavini prava
Evropski komesar za proširenje Johanes Han saopštio je juče u Briselu da su Srbija i Crna Gora ostvarile određeni napredak, ali da je potrebno da sprovedu reforme u oblasti vladavine prava. Han je naglasio da je to najvažniji preduslov za napredak, uključujući ispunjavanje kriterijuma za pregovaračka poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, i na pravdu, slobodu i bezbjednost. On je, predstavljajući godišnji paket o napretku zemalja zapadnog Balkana u Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta istakao da su zemlje zapadnog Balkana postigle neke značajne rezultate, ali da ostaje mnogo izazova, naročito u vladavini prava.
Han je ocijenio da zemlje-kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU treba više da učine na pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, jer “EU ne može i neće da uvozi neriješene sporove”. On je naglasio da EK predlaže otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, jer su napredovale u reformama. On je ranije u obraćanju poslanicima u EU rekao da je podržao otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom zbog sve većeg prisustva Kine na Balkanu.
Smanjite javnu potrošnju
Kada je u pitanju ekonomija, EK je ocijenila da je Crna Gora ostvarila određeni napredak i da je umjereno pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije. Konstatuje se da se ekonomija snažno širi, da se tržište rada popravlja, ali da stopa nezaposlenosti ostaje visoka. “Pokušaj fiskalne konsolidacije nastavljen je u 2018, ali cilj smanjenja budžetskog deficita nije postignut jer je javni dug dostigao novi rekord, dijelom zbog velikog projekta auto-puta koji se finasira iz kineskog zajma”, stoji u Izvještaju. Dodaje se da razvoj privatnog sektora ostaje ograničen zbog slabosti u biznis okruženju.
Konstatuje se da je Crna Gora umjereno spremna da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama u EU. “Potrebni su dalji napori kako bi se smanjili javni troškovi i nivo javnog duga kako bi se uskladili sa fiskalnim pravilima”, poručuju iz EK.
Đukanović: Znanje i vladavina prava naši ključni problemi
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da u izvještaju o napretku Crne Gore nema ništa neočekivano i da se s pravom potencira pitanje daljeg unapređenja vladavine prava.
On je, odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi sa tim šta država čini da se riješe problemi u oblasti korupcije, organizovanog kriminala i slobode medija za koje se godinama u izvještajima u napretku potencira da nema konkretnih koraka, kazao da je cijeli region prepun raznih deficita “koji nas onemogućavaju da dođemo do krucijalnog cilja - evropskog kvaliteta života”.
Đukanović je nakon sastanka sa predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom u vili “Gorica”, kazao da su dva ključna deficita - znanja i vladavine prava, navodeći da smo u prethodnom periodu bitno unaprijedili stanje u tim oblastima, posebno u oblasti vladavine prava. On je kazao da je Crna Gora na dobrom putu i da će detaljno analizirati svaki stav u Izvještaju. “Članstvo u EU je naš prioritet i kao što znate, to nije nikakva trka sa vremenom. To je želja da budemo dio tog sistema vrijednosti. Moramo svi u društvu biti svjesni da će sada odjednom od jednog do drugog izvještaja biti primjećivani manji pomaci, nego u prethodnom periodu, zato što smo u međuvremenu napravili ozbiljan iskorak”, kazao je Đukanović.
On je kazao da je Crna Gora ne samo u statističkom, nego u suštinskom iskazu, zemlja lider u procesu pregovora.
( Darvin Murić, Željka Vučinić )