Šamšalova grdosija bila i svjetski šampion

Kapitalna pastrmka, teža od 14 kilograma i dugačka gotovo metar, najveća je riba za koju postoje dokazi da je upecana na durmitorskim jezerima.

Ogromnu pastrmku ulovio je pokojni Radoman Šamšal na malom Crnom jezeru, tvrde izvori “Vijesti”, a ona je prepirana i danas je eksponat Prirodnjačkog muzeja u Podgorici.

Oprečni su podaci o tome kada je poznati žabljački ribolovac ulovio pastrmku, a upućeni tvrde da dubine Crnog jezera i danas kriju ogromne primjerke, ali na tom gorskom oku odavno se na udicu nije zakačila ni približno velika riba.

Kustos i muzejski savjetnik u zbirci riba u Prirodnačkom muzeju Katarina Burzanović kazala je “Vijestima” da je preparirana pastrmka na Novosadskom sajmu ponijela titulu svjetskog šampiona. Ona je pojasnila da joj je tu priču ispričao preparator u penziji Miroslav Iličković.

Iličković je rekao “Vijestima” da je riba preparirana u Zagrebu, da je bila teža od 14 kilograma i dugačka do 90 centimetara. Mina Šamšal, Radomanov sin, bez razmišljanja tvrdi da je njegov otac upecao ribu 1954. godine, kada je on rođen, i da je bila teška 14,5 kilograma.

“Pričao mi je da je riba upecana na mamac kašikar. Pola sata trajala je borba da je izvuče. Dugo je trebalo da se umori i kada je privukao u plićak napravila je jak trzaj zbog koga je Radoman upao u vodu. Brzo je rukom uhvatio za škrge i tako izvukao na obalu”, prenosi Mina kazivanje oca.

Dodaje da su uzbudljivu akciju pratili brojni ribolovci i turisti, a da su pojedini i pitali: “Kakvo je to čudovište”.

Kapitalni ulov ovjekovječen je i fotografijom, na kojoj se vidi ogromna riba okačerna na stablo, tek nešto manja od Radomana Šamšala i nepoznate turistkinje koja se s njim fotografisala.

Da je Radoman Šamšal upecao pastrmku koja predstavlja eksponat u Prirodnjačkom muzeju, tvrdi i Mile Stijepović, raniji direktor turističkih preduzeća i Nacionalnog parka “Durmitor”. On, ipak, ističe da se to dogodilo 1956. godine.

“Taj ulov desio se 1956. godine. Kao da je vrijeme mobilnih telefona, ubrzo su na jezero stigli predstavnici Zavoda za ribarstvo kojim je rukovodio Đoko Drecun. Platili su Radomanu koliko je tražio, spremili je za transport i odnijeli u Titograd, gdje je riba preparirana”, priča za “Vijesti” vremešni Stijepović.

Mina Šamšal tvrdi da i sada u Crnom jezeru ima krupne ribe, najviše ispod stijena na malom jezeru, u dubini. Priča da se ljeti mogu primijetiti kako se lijeno kreću pri površini vode.

Kaže da je bilo krupnih primjeraka ulovljene pastrmke, od kojih jedan njegov od pet kilograma na otvaranju ribolova prije desetak godina. Navodi i da je veliku pastrmku upecao Vojo Vujičić, takođe na Crnom jezeru, i da je ranije na Vražijem jezeru bilo primjeraka teških i do tri kilograma.

I Stijepović tvrdi da i sada u Crnom jezeru ima kapitalnih primjeraka. “Dokazano je da u jezeru, na velikim dubinama, postoje podvodni izvori gdje su one skoncentrisane. Hrana su im plankton i sitnija riba. Tako su nedostupne za mamce”, kaže on.

Prema pričama Durmitoraca, iz Crnog jezera je, nekoliko godina prije nego što je Šamšal ulovio kapitalnu pastrmku, izvađen primjerak od 18 kilograma, ali prepariranje nije uspjelo.

Mladica iz Tare očišćena „zategla” 28 kilograma

U Prirodnjačkom muzeju nemaju podataka o najvećim primjercima ribe ulovljene na Tari. O tome se mnogo ne zna ni među živim ljubiteljima udice, a pretpostavlja se da je jedan od najvećih, ako ne i najveći ulov, bila mladica koju su u ljeto 1961. ispod sela Tepca upecali Branko Nikitović sa Žabljaka, učitelj u selu Radovan Pješivac i mještanin Mirko Džabasan.

Dugo su se borili da je izvuku na obalu, što im je uspjelo nakon što su morali i gaziti rijeku.

Očišćena je bila teška 28 kilograma, a iznijeli su je na konju na Žabljak i te večeri našla se na trpezi zvanica u hotelu “Durmitor”.

( Obrad Pješivac )