Vladi može biti da se igra sa poslanicima

Poslanicima je ograničen prostor za kontrolu rada Vlade jer to nije regulisano posebnim zakonima, smatraju u civilnom sektoru. Crna Gora je jedina država u regionu koja ni tri decenije od uvođenja višepartijskog sietema, nema zakone o Vladi i Skupštini.

Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa upozorila je da je odnos Skupštine i Vlade nedovoljno regulisan.

“U odsustvu zakona, Skupština se u komunikaciji sa Vladom poziva na svoj interni akt, Poslovnik, koji Vladu ne obavezuje u dovoljnoj mjeri. To dovodi do toga da se ministarstva oglušuju o poslanička pitanja, zahtjeve za dostavljanjem informacija poslanicima, zaključke Skupštine i zaključke radnih tijela, što je apsolutno neprihvatljivo i nezamislivo u zemljama parlamentarne demokratije. Izvještavanje o zaključcima nije ni propisano bilo kojim aktom, što značajno umanjuje uticaj Skupštine i odbora”, tvrdi Bajramspahić.

Predstavnici civilnog sektora, opozicije i Evropske unije (EU) godinama upozoravaju da parlament u odnosima sa Vladom ne ispunjava dovoljno kontrolnu ulogu. Tokom bojkota opozicije, poslanici vladajuće većine gotovo da nijesu organizovali kontrolna saslušanja predstavnika Vlade a rijetki su bili zakoni koji su vraćeni na novo pisanje. Evropska komisija (EK) je u Izvještaju o napretku za 2019. godinu, između ostalog, upozorila da parlament treba da razvije efikasan sistem za praćenje sprovođenje zaključaka i preporuka usvojenih na kontrolnim saslušanjima.

Na to su ukazali i na Odboru za antikorupciju, ističući da se preporuke tog skupštinskog tijela ne sprovode.

Bajramspahićeva smatra da zakoni o Skupštini i Vladi ne bi riješili sve probleme, podsjećajući na primjer Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane koji nije doprinio rješavanju problema u tom sektoru.

“Stanje kontrolne funkcije Skupštine danas je takvo da Vlada, s pravom, nema razloga da je shvata ozbiljno, niti da sa zebnjom priprema svoje izvještaje o radu i stanju u brojnim oblastima. Nezadovoljavajuća je i zakonodavna funkcija jer mnogi Vladini zakoni prolaze bez komentara, amandmana i bez pitanja. Skupština ne bi smjela sebi da dozvoli da postane samo pričaonica koja nema uticaja”, tvrdi Bajramspahićeva. Na odnos Vlade prema parlamentu u nekoliko navrata su upozoravali i pojedini predstavnici vladajuće koalicije negodujući što ministri ne dolaze na sjednice posvećene poslaničkim pitanjima.

Dok crnogorski poslanici upozoravaju da pojedini ministri ne dostavljaju odgovore na poslanička pitanja, u Srbiji i Hrvatskoj su predstavnici Vlade obavezni da dođu na sjednicu parlamenta na zahtjev poslanika, čak iako se raspravlja o zakonima koje nijesu predložili. U Hrvatskoj poslanici mogu tražiti glasanje o povjerenju pojedinih ministra a Sabor, između ostalog, može od Vlade tražiti i sprovođenje određenih radnji koje su u njenoj nadležnosti. Pravni zastupnik Mreže za aformaciju nevladinog sektora (MANS) Veselin Radulović smatra da postoji politička volja za donošenje zakona o Vladi i Skupštini. On je podsjetio da je prošle godine nakon decenija čekanja donesen Zakon o predsjedniku Crne Gore čim je Milo Đukanović imenovan na tu funkciju.

“Loše je što ne postoji zakonodavni okvir koji reguliše funkcionisanje takva dva organa zakonodavne i izvršne vlasti. Time se značajno ograničava kontrolna uloga koju bi Skupština trebalo da ima prema Vladi. Vladajućoj strukturi više odgovara da sve ostane i dalje tako, jer mogu lakše da sprovode svoje uskopolitičke interese”, tvrdi Radulović.

Premijeru široka ovlašćenja jer nema zakona o vladi

Advokat MANS-a Veselin Radulović upozorava da zbog nedostatka zakonskog okvira Vlada u svakom mandatu mijenja broj ministarstava kako bi zadovoljila partijske apetite.

“Vlada je godinama mijenjana tako što su ukidana ministarstva i uvođena nova i sve je to zavisilo od volje političkih partija pa čak i pojedinaca. To mogu nastaviti da rade jer ne postoji zakonski okvir koji ih ograničava”, kazao je Radulović.

Bivši premijer Milo Đukanović je uoči parlamentarnih izbora donio odluku da Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih intergacija podijeli na dva resora, a tu direktivu kasnije je sproveo Duško Marković nakon što je imenovan za premijera. Ministarstvo za evropske integracije ukinuto je nakon što je ministar Aleksandar Andrija Pejović podnio ostavku zbog konflikta interesa.

U Srbiji je zakonom o Vladi previđeno da premijer kome je prestao mandat ne može predlagati skupštini zakone ili donositi propise, izuzev ako to nalažu potrebe države. Premijer u ostavci ne može postavljati državne službenike na položaj u organima državne uprave.

Parlament je glasačka mašina samo u nerazvijenim demokratijama

Bajramspahićeva smatra da poslanici vladajuće većine godinama ne pokazuju volju za kontrolom rada Vlade, iako im to omogućava Ustav.

“Niko od vladajućih parlamentarnih partija ne očekuje da ruše Vladu i njene zakone, ali poslanici vladajućih partija moraju da opravdaju svoje plate i nađu način da doprinose rješavanju problema”, kazala je ona, ističući da predstavnici vladajuće koalicije treba da imaju konstruktivne inicijative i da sami pokreću izmjene zakona koji nisu profunkcionisali u praksi.

“U protivnom, Skupština neće imati nikakvu svrhu. Samo se u zemljama nerazvijene demokratije parlament zadržava na nivou glasačke mašine, umjesto da podstiče Vladu na bolji rad i veću odgovornost. To je odgovornost poslanika većine, u prisustvu i u odsustvu opozicije, budući da opozicija ionako nema većinu za odlučivanje”, smatra ona.

( Samir Kajošević )