Saglasnost ne treba, osim ako je policajac ne zatraži

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) tvrdi da maloljetnici koji imaju pasoš, mogu putovati sa jednim roditeljem bez saglasnosti drugog, ali Sektor granične policije poručuje da bi graničari mogli tražiti takvo uvjerenje.

Iskustva roditelja sa kojima su “Vijesti” razgovarale su različita - neki su se, i pored pasoša, morali vratiti sa graničnih prelaza sa Srbijom u Podgoricu po saglasnost drugog roditelja (iako su roditelji u braku). Drugi su svoju djecu na odmor u susjednu Srbiju vodili samo uz prikazivanje zdravstvene knjižice, a da graničar nije ni zatražio saglasnost drugog roditelja.

Roditelji su saglasni - Zakon mora biti jasniji u vezi sa ovim pitanjem.

Iz MUP-a kažu da je Zakonom o putnim ispravama propisano da zahtjev za izdavanje pasoša za lice mlađe od 18 godina života ili drugo poslovno nesposobno lice podnosi jedan od roditelja, uz pisanu saglasnost drugog roditelja, odnosno zakonski zastupnik određen u skladu sa zakonom. Preciziraju da je prilikom podnošenja zahtjeva potrebno prisustvo lica kojem se izdaje putna isprava, a da “može putovati u drugu državu ako ima odobrenje jednog roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika određenog u skladu sa zakonom”.

“Dakle, za maloljetno lice, kojem je izdat pasoš u skladu sa članom 26 citiranog zakona, ako putuje u drugu državu samo ili sa trećim licem, odobrenje daje jedan roditelj, a ukoliko putuje sa jednim roditeljem, odobrenje drugog roditelja nije potrebno. Ukoliko lice mlađe od 18 godina života nema izdat pasoš, potrebna je saglasnost oba roditelja”, kazali su “Vijestima” iz MUP-a.

Iz Uprave policije potvrđuju da je saglasnost potrebna ako dijete putuje sa jednim roditeljem, a nema biometrijski pasoš.

Međutim, kažu da i pored pasoša, graničari mogu tražiti saglasnost drugog roditelja. “Ako maloljetno lice koristi putnu ispravu - pasoš (biometrijski) tada saglasnost drugog roditelja nije obavezujuća (jer je za izdavanje biometrijskog pasoša obavezna saglasnost oba roditelja ili staratelja) ali može biti tražena od strane granične policije u cilju otklanjanja mogućih osnova sumnje u svrhu putovanja maloljetnog lica. Takođe u toku granične provjere mogu biti traženi i drugi podaci i dokumentacija (garancije, kontakt podaci drugog roditelja, povratne karte i sl.) kako bi se otklonile indicije u zloupotrebu prava djeteta ukoliko takve indicije postoje u konkretnom slučaju na osnovu procjene situacije od strane policijskog službenika. Bez obzira sa kojim dokumentom putuje maloljetno lice u pratnji trećeg lica ili grupe (klub, škola, grupa...) saglasnost oba roditelja je obavezna. Prihvatiće se i notarska potvrda - uvjerenje da je za grupu djece data potrebna saglasnost njihovih roditelja”, poručuju iz UP-a.

Notarsko uvjerenje, odnosno saglasnost kojom roditelj dozvoljava djetetu da sa nekim drugim pređe granicu (drugi roditelj, srodnik, škola, klub...), košta tri eura.

Objašnjavaju da je ova saglasnost obavezna kada maloljetno lice putuje u pratnji jednog roditelja, saglasnost drugog roditelja je obavezna u situaciji kada nema biometrijski pasoš, već neki drugi dokument (lična karta, izvod iz knjige rođenih, zdravstvena knjižica, đačka knjižica...).

“Ovo se odnosi na granične prelaze naše države sa Republikom Srbijom, kao i privremeno - tokom ljetnje turističke sezone na granične prelaze sa Kosovom i Albanijom, dok se ne odnosi na granične prelaze sa Bosnom i Hercegovinom i Republikom Hrvatskom jer maloljetno lice za prelazak granice sa ovim dvjema zemljama mora posjedovati biometrijski pasoš”, pojašnjavaju iz UP-a.

Advokatica Bojana Ćirović ocjenjuje da se u Crnoj Gori selektivno primjenjuju propisi.

“Tako jedan granični prelaz sa Srbijom dijete u pratnji jednog roditelja pređe samo sa zdravstvenom knjižicom, dok na drugom, i pored identifikacionog dokumenta djeteta sa slikom - pasoša, graničari traže i saglasnost drugog roditelja. Dakle, različito se tumači, a Zakon je jedan”, kazala je ona.

“Nedavno smo imali i slučaj gdje je starateljstvo nad djetetom imao otac, državljanin Srbije, gdje je djetetu u dokumentima stajalo da mu je prebivalište u toj državi, ali mu naši graničari nijesu dozvolili da ga odvede kući, nakon posjete majci. Četiri dana nam je trebalo da taj slučaj riješimo”, kaže Ćirović

Prema njenim riječima, Zakon se mora poštovati, ako su okolnosti redovne: “Ukoliko graničari nemaju dojavu da je dijete traženo, nema razloga da se Zakon ne primjenjuje”.

( Tina Popović )