Monstatova računica umanjuje penzije

Vladi se isplati da prikazuje da je zvanična plata u Crnoj Gori veća, ne samo da bi se hvalila, nego i zbog toga što se time zakidaju sadašnji zaposleni na budući iznos penzije, pa se rasprava o metodologiji za određivanje prosječne zarade mora posmatrati i iz tog ugla.

Na iznos buduće penzije, što su “Vijestima potvrdili iz sindikata i Fonda PIO, najveći uticaj ima godišnji lični koeficijent zaposlenog koji se dobija tako što se njegov iznos bruto-zarade podijeli za iznosom zvanične bruto-zarade, a kasnije se množi sa drugim koeficijentima i godinama staža.

Na primjer, ako je plata zaposlenog 400 eura neto, njegova bruto-zarada je 597 eura. Ako se taj iznos podijeli sa prosječnom bruto-zaradom po metodologiji Monstata u prošloj godini (766 eura), njegov koeficijent je 0,78, a ako se podijeli sa prosječnom bruto-zaradom prema podacima Poreske uprave (645 eura), koeficijent je znatno veći 0,92. To, praktično, znači da se na isti iznos zarade dobije velika razliku u koeficijentu, što utiče i na visinu penzije.

Član bivše radne grupe koja je pregovarala sa Vladom i poslodavcima o povećanju minimalne zarade Predrag Spasojević kazao je “Vijestima” da je najveći značaj prosječne zarade upravo u tome što se koristi za obračunavanje koeficijenta za budući iznos penzije.

“Kada se ima u vidu da se ovakav obračun koeficijenta za penziju koristi već 15-ak godina, može se izračunati da su zaposleni zbog korišćenje veće prosječne zarade po Monstatu, u odnosu na onu Poreske uprave, oštećeni za oko 20 eura u budućem iznosu mjesečne penzije, odnosno skoro jednu prosječnu na godišnjem nivou. Mi smo prvi put u toku rasprave o minimalnoj zaradi dobili podatke iz Poreske uprave i utvrdili velike razlike u iznosima prosječnih zarade. Tada smo zatražili da Monstat počne paralelno da objavljuje podatke o prosječnoj zaradi na osnovu stvarnih isplaćenih zarada, kao što to radi Poreska uprava, a ne na osnovu ankete izabranih poslodavaca o obračunatim zaradama”, kazao je Spasojević.

On je naveo da se mora pokrenuti rasprava o metodologiji izračunavanja prosječne zarade i njenog korišćenje u određivanju koeficijenta za obračun penzije. Direktor Fonda PIO Dušan Perović potvrdio je “Vijestima” da na iznos buduće penzije, osim zarade zaposlenog na koju je osiguran, najznačajni uticaj ima njen odnos prema prosječnoj zaradi.

“Shodno Zakonu o PIO, visina penzije izračunava se tako što se lični bodovi osiguranika koji se utvrđuju množenjem ličnog koeficijenta i njegovog penzijskog staža, pomnože sa vrijednošću penzije za jedan lični bod na dan ostvarivanja prava. Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa razdobljem za koje su obračunati. Godišnji lični koeficijenat, koji je osnovni faktor od koga zavisi visina penzije, izračunava se tako što se zarada, naknada zarade, odnosno osnovica osiguranja, utvrđena za svaku kalendarsku godinu, podijeli sa prosječnom godišnjom zaradom u Crnoj Gori za istu kalendarsku godinu. Dakle, osnovni parametar za određivanje visine penzije je zarada, naknada zarade, odnosno osnovica osiguranja na koju je plaćen doprinos za PIO, odnosno njen odnos prema prosječnoj zaradi u Crnoj Gori za istu kalendarsku godinu”, kazao je Perović.

Metodologiju za izradu svih statističkih podataka u Crnoj Gori određuje Savjet statističkog sistema, čije članove imenuje ministar finansija na predlog državnih institucija, poslovnih udruženja, naučnih i istraživačkih institucija i NVO sektora. Njihov mandat traje pet godina, a u toku je izbor novih članova.

Savjet donosi planove zvanične statistike, a usvaja ih vlada.

Prema godišnjem programu zvanične statistike za ovu godinu, predviđeno je da Monstat objavi podatke o zaradama iz administrativnih izvora, odnosno na osnovu podataka Poreske uprave, međutim, to će biti urađeno naredne godina za ovu kao probno istraživanje.

“Shodno godišnjem planu zvanične statistike za 2019. godinu, predviđeno je istraživanje o zaradama iz administrativnih izvora sa oznakom - probno, što podrazumijeva da je cilj istraživanja testiranje instrumenata, izvora podataka, metodologije ovog istraživanja. Prema članu 33 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike, podaci prikupljeni probnim istraživanjem ne mogu da se koriste za proizvodnju rezultata zvanične statistike”, naveli su iz Monstata.

( Goran Kapor )