Vremeplov: Lukšić prvi do Mila

Mandatar Milo Đukanović predstavio je juče u parlamentu sastav i program buduće vlade i obećao da će do kraja mandata, između ostalog, okončati proces privatizacije, nastaviti sa reformama i jačanjem kapaciteta svih državnih institucija i pravosuđa, te razvojem tržišta bez kriminala i korupcije, u kome će svi igrati sa jednakim šansama.

Lideri opozicionih stranaka nijesu imali lijepe riječi za dosadašnje Đukanovićeve učinke, a stari novi premijer danas će morati da im odgovori - zašto je antisrbin, zbog čega su njegovi prijatelji jedini krupni kapitalisti u državi i zašto se još ne hapse kriminalci iz takozvane policijske Bijele knjige.

Nakon što je pročitao ekspoze i saopštio kandidate za svoj kabinet, u skupštinsku salu ušli su budući potpredsjednici i ministri, među kojima nije biloSvetozara Marovića.

Đukanović je čitajući imena kandidata prvo saopštio ime Igora Lukšića, pa onda Marovića, iako je dosadašnji i budući ministar finansija „samo“ član Predsjedništva DPS-a, a Marović i potpredsjednik partije.

Lukšić će biti potpredsjednik Vlade za međunarodnu ekonomsku saradnju, strukturne reforme i unapređivanje poslovnog ambijenta, dok će Marović rukovoditi političkim sistemom, unutrašnjom i spoljnom politikom. Treći potpredsjednik za ekonomsku politiku i finansijski sistem biće Vujica Lazović (SDP), s tim što će voditi i ministarstvo za informaciono društvo.

Dosadašnji ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović vodiće novo ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine, a bivša potpredsjednica Vlade Gordana Đurović biće na čelu novog ministarstva za evropske integracije. Vlada će imati i dva ministra bez portfelja - Slavoljuba Stijepovića i lidera Bošnjačke stranke Rafeta Husovića. Nekadašnje Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja podijeljeno je na dva nova, pa će na čelu Ministarstva zdravlja ostati Miodrag Radunović, dok će za resor rada i socijalnog staranja biti zadužen dosadašnji ministar bez portfelja Suad Numanović.

Direktor agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujović preuzeće Ministarstvo ekonomije, dok će lider DUA Ferhat Dinoša biti na čelu Ministarstva za zaštitu ljudskih i manjinskih prava. Bivši šef poslaničkog kluba SDP-a Ivan Brajović na mjestu ministra policije zamijeniće Jusufa Kalamperovića.

Šef diplomatije ostaje Milan Roćen, ministar odbrane Boro Vučinić, turizma Predrag Nenezić, poljoprivrede Milutin Simović, prosvjete Sreten Škuletić, pravde Miraš Radović, kulture Branislav Mićunović i saobraćaja Andrija Lompar (SDP).

Iz dosadašnjeg Đukanovićevog kabineta odlaze ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović (SDP) i ministar za zaštitu prava manjinskih naroda Fuad Nimani (DUA).

Lider PzP-a Nebojša Medojević prognozirao je da će, osim najavljenog, Vlada i u septembru uraditi novi rebalans budžeta, jer ne može efikasno da projektuje prihode i rashode.

„Sada nekoliko ljudi ne dozvoljava političku i ekonomsku slobodu i konkurenciju... Ko nije u vašoj mreži, toga proglašavate nesposobnim“, ocijenio je Medojević, dodajući da DPS pobjeđuje na izborima zato što je Vlada i dalje najveći poslodavac.

Predsjednik SNP-a Srđan Milić kazao je da je od premijera očekivao da se izvini zbog nedavnog intervjua, u kome se grubo obrušio na svoje političke protivnike, dodajući da je to, ipak, „stvar političke kulture“.

On mu je poručio da se neće puno mučiti ukoliko zaista želi da se bori protiv krminala.

"Postoji knjiga kriminala Uprave policije i jedino što treba da uradite je da je pročitate i da junaci budu privedeni pravdi“, kazao je Milić.

Čelnik Nove srpske demokratije Andrija Mandić tražio je da mu Đukanović konkretno odgovori zašto je toliki anti Srbin i da li će Vlada uopšte raspisivati referendum vezan za članstvo u NATO.

Umjesto budućih ministara iz DPS, u skupštinske klupe ušli su novi poslanici Radojica Luburić, Vladan Vučelić, Zarija Franović, Drago Čantrić, Đorđe Pinjatić, Radoje Žugić, Zoran Jelić, Branka Tanasijević, Valentina Radulović-Šćepanović, Milorad Vuletić i Branko Čavor.

Umjesto ministara iz SDP-a došli su Hidajeta Bajramspahić i Mićo Orlandić, dok će Demokratsku uniju Albanaca predstavljati Mehmet Zenka.

Đukanović: Crnoj Gori trebaju pare i znanje

Đukanović je u ekspozeu načelno pomenuo prioritete njegovog kabineta. On je, između ostalog, najavio:

•Predstoji obiman i složen posao na pripremi kvalitetnih odgovora na Upitnik EK. Upitnik je tako koncipiran da omogućava detaljan uvid u cjelokupno stanje političkog, ekonomskog, pravnog i intitucionalnog okvira. Neophodno je pokazati da imamo jasnu viziju kako da od ove tačke dođemo do krajnjeg cilja. Moramo demonstrirati da znamo koje bi dalje mjere trebalo preduzeti i kojom dinamikom.

•Učvršćivanje efikasnog sistema vladavine prava je od ključnog značaja za ukupan razvoj. Nije manje važna ’’svojinska’’ demokratija – da je što veći broj građana Crne Gore vlasnik stana, zemlje, akcija, obveznica i posebno biznisa. Zbog toga, i u ovom svijetlu, naglašavam važnost nastavka reformi i jačanja kapaciteta svih državnih institucija i pravosudnog sistema. To je osnov i za dalju izgradnju rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

•Značajne su dalje reforme, jačanje kapaciteta i primjena evropskih standarda u oblasti statistike, planiranja i upravljanja prostorom, zaštite životne sredine, standardizacije, veterinarske kontrole...

•Vlada će razvijati ambijent za razvoj tržišta i starati se da u tom institucionalnom okviru svi imaju iste šanse i da pravila igre budu ista za sve. Naša borba protiv kriminala, korupcije i pranja novca je najvažniji razvojni preduslov, pretpostavka zdravog funkcionisanja tržišta.

•Vlada će sistematski raditi i na kontinuiranom unapređivanju uslova za biznis i investicije, i to kroz dva magistralna reformska pravca: jedan je dalje unapređivanje efikasnosti pravnog sistema, kako bi osigurali punu pravnu i imovinsku sigurnosti investitora u Crnoj Gori i drugi - stvaranje konkurentskih povoljnosti i dalje širenje ekonomskih sloboda.

•Pošto ne želimo da zaostajemo, moramo obezbijediti više ulaganja. Crnoj Gori je potrebno sve više kapitala i investicija. Objektivno, mi, kao mala zemlja, nemamo toliko državnog novca.

•Dosadašnje iskustvo pokazuje da je jedno od ograničenja realizacije projekata nedovoljno znanje. Investitori traže i dobre zanatlije, i dobre računovođe, i dobre ekonomiste, inženjere, pravnike... Ali, nedovoljno ih je, pa ta mjesta zauzimaju ljudi iz drugih država. Ovo nas dovodi i do pitanja našeg sistema obrazovanja, njegovog kvaliteta i prilagođenosti tržištu.

•Mora se unaprijediti kvalitet zdravstvene usluge. Uz to, Crna Gora ima odlične uslove za zdravstveni turizam, kao i za razvoj specijalizovanih privatnih institucija, čije usluge mogu biti privlačne i za ljude van Crne Gore.

•Vlada će voditi politiku da proces privatizacije okonča ili izvjesno privede kraju u ovom mandatu.... U dijelu restrukturiranja, Vlada će podržati optimizaciju velikih sistema kao što su KAP i Željezara, kako bi se obezbijedila njihova kratkoročna stabilnost i dugoročna održivost.

•Vlasničko restrukturiranje Elektroprivrede Crne Gore, kroz proces dokapitalizacije, ima višedimenzionalni značaj. Svježi kapital iz ove transakcije omogućava da se i u periodu krize nastavi sa razvojnim aktivnostima. Vlada planira da se ova transakcija i potpisivanje ugovora realizuje do kraja 2009. godine.

•Uz turizam, energetski sektor predstavlja stratešku granu crnogorske ekonomije. Projekti izgradnje sistema hidroelektrana na Morači, HE “Komarnica”, kao i mreže malih elektrana i vjetrogeneratora imaju odlučujući značaj u nastojanju da Crna Gora postane ozbiljan regionalni subjekt u proizvodnji električne energije. Takođe, i projekat izgradnje TE Maoč, kao i nastavak istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju.

•Izgradnja autoputa od Bara do Boljara je od strateškog i višestrukog značaja. Očekujemo da fizička realizacija projekta počne u ovoj godini.

Blokiran izbor potpredsjednika iz opozicije

Potpredsjednici DPS-a i SDP-a Željko Šturanović i Rifat Rastoder izabrani su juče za potpredsjednike Skupštine, a opozicija nije predložila svog kandidata.

Iako je većinom glasova usvojen predlog predsjednika parlamenta Ranka Krivokapićada Skupština ima tri potpredsjednika, opozicija je odbila da predloži kandidata, jer nije prihvaćen njihov zahtjev da predsjedavaju u četiri skupštinska odbora. Odlukom većine, opozicija je dobila čelne funkcije u odborima za ekonomiju i ljudska prava, ali je odbila da predloži kandidate i za te funkcije.

Opozicioni prvaci ponovili su da traže ono što im pripada prema proporcionalnom učešću u parlamentu, ali i po preporukama Savjeta Evrope.

“Ukoliko želite otvoreno i demokratsko društvo, moraćete da se naviknete da radimo zajednički i da poštujete prava parlamentarne manjine”, upozorio zamjenik predsjednika Nove Goran Danilović.

Krivokapić je pojasnio da je vladajuća većina pokušala da nađe najbolje rješenje tako što bi se jedno vrijeme rotirali predsjednici i potpredsjednici odbora.

“Opozicija je na izborima osvojila manje mandata nego u prošlom sazivu, a traži više predsjedničkih mjesta u odborima”, kazao jeBožidar Vuksanović iz DPS.

( Arhiva Vijesti )