Novi talas migracija isprazniće sjever države
Olakšice za useljavanje za potrebe njemačkog tržišta rada usvojene u petak mogle bi da prema procjenama NVO “Euromost” dovedu do toga da Crnu Goru od Nove godine napusti oko 10.000 stanovnika
Novi paket migracijskih zakona koji olakšava useljavanje za potrebe njemačkog tržišta rada, usvojen u petak, mogao bi da pokrene iseljenje većeg broja crnogorskih državljana, naročito sa sjevera Crne Gore, vjeruju u nevladinom sektoru i opozicionim političkim partijama iz Bijelog Polja.
Iz NVO “Euromost” tvrde da Crnu Goru od Nove godine može napustiti oko 10.000 stanovnika, mahom sa sjevera.
“Na taj način biće povećan deficit radne snage, jer očekujemo da će veliki broj crnogorskih građana koji su sada zaposleni, posebno u kompanijama koje se bave proizvodnjom, vozači, građevinski radnici i radnici u zdravstvu, napustiti ta radna mjesta i naći posao u Njemačkoj. Sada se može sa sigurnošću tvrditi da će, ako se nešto ne učini i pomognu mladi na sjeveru, taj region za 10 do 15 godina imati 100.000 manje stanovnika i da će čitav sjeverni region imati 67.000 građana, na šta ukazuju i svi zvanični podaci iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja”, kazao je Almer Mekić iz te NVO, dodajući da će među iseljenicima biti najveći broj onih koji primaju plate od 250 eura i rade neprijavljeni.
94 odsto srednjoškolaca izjasnilo se da će odmah nakon završene srednje škole napustiti sjeverni region, jer ne vide nikakvu perspektivu. To su pokazali rezultati ankete NVO"Euromost” iz novembra 2018. godine, u kojoj je učestvovalo 510 mladih sa sjevera Crne Gore
On podsjeća da je poslije 60 godina prvi put u opštini Bijelo Polje u prošloj godini zabilježen negativan prirodni priraštaj.
Iz Ujedinjene Crne Gore kažu da će novi set zakona koje je usvojio Bundestag, izazvati migratorni cunami iz Crne Gore.
“Zakoni otežavaju postupak dobijanja azila, ali olakšavaju priliv kvalifikovane i visokokvalifikovane radne snage, bez obzira da li su ta zanimanja deficitarna u Njemačkoj. I upravo je taj dio zakona naišao na razumijevanje svih aktera na njemačkoj političkoj sceni”, kazao je predsjednik Opštinskog odbora UCG Bijelo Polje Nikola Raosavljević.
On je ocijenio da ni Vlada nije bila “lijena”, pa je napravila ambijent koji onemogućava egzistenciju mladim porodičnim ljudima i stvorila bezbjednosnu i političku klimu, koje se svi razumni ljudi plaše.
“Posljedice će biti teže od onih koje su ratovi i epidemije kuge ostavljali u prošlosti. To je depopulacija sjevera”, smatra Raosavljević.
Goran Drobnjak iz bjelopoljskog odbora Pokreta za promjene smatra da je došlo na naplatu sve ono što je vlast radila proteklih trideset godina. “Kad imate situaciju da namjerno držite većinu stanovništva na prosjačkom štapu kako bi imali što više glasača, čim se pruži neka prilika za poslom i boljim životom, glasači odoše. U slučaju kad vlast ne mari za dobrobit države, svjesno upropašćava privredu, ne poštuje radnička i ljudska prava njenih građana, izbor da se ode za Njemačku je lak. Ovaj talas iseljavanja neće prestati skorije, sve dok bude tražnje za našim radnicima na zapadu, što će dovesti u pitanje funkcionisanje države uopšte. Sve to ide na dušu partijama na vlasti i njihovoj vojsci uhljeba”, kazao je Drobnjak.
Čabarkapa: To se odnosi najviše na kvalifikovane kadrove
Bjelopoljac Nikola Čabarkapa koji radi u Njemačkoj više od dvije godine kazao je da je svaka procjena broja ljudi koji će se iz Crne Gore doseliti u Njemačku paušalna.
“Novi njemački zakon olakšava umnogome proceduru, u prvom redu se skraćuje čekanje u ambasadama. Ovaj zakon je u prvom redu usmjeren na kvalifikovane i visokoobrazovane radnike, gdje se automatski dobija ulazna viza na šest mjeseci i tokom tog perioda radnik je u obavezi da nađe posao u Njemačkoj. Kada nađe posao, završava sve što se tiče radne dozvole, što znači da ta lica više neće ići preko ambasade, da predaju ugovore o radu i odobrenje za rad”, kazao je Čabarkapa.
On je dao savjet mladima prije odlaska: da je potrebno obezbijediti priznavanje, odnosno nostrifikaciju stečene diplome kod zvaničnih institucija u Njemačkoj, znanje jezika na nivou minimum B1, kao i obezbjeđivanje sredstava izdržavanja za period traženja posla u Njemačkoj, jer to ne pada na teret države, odnosno socijalnih institucija.
( Jadranka Ćetković )