Ulažite u vrata i prozore, stiže autoput
Iako će doći do prekomjernog zagađenja vazduha nema zaštitnog zelenog pojasa predviđenog prostornim planom. Specijalni zid neće štititi cijelo naselje od buke, pa predlažu vlasnicima kuća da postave specijalne prozore i vrata
Zagađenje vazduha na budućoj petlji Smokovac biće veće od dozvoljenog, ali oduvaće to vjetar a i uskoro ćemo voziti električne automobile. Buka će biti veća od dozvoljene ali oni kojima to smeta mogu zamijeniti vrata i prozore na kućama, to su neke od preporuke iz Elaborata za procjenu uticaja na životnu sredinu za petlju čija bi izgradnja uskoro trebala da počne.
Detaljni prostorni plan auto-puta Bar - Boljare u okolini petlji i naplatnih rampi predviđa sadnju zaštitnih šuma kako bi smanjili zagađenje vazduha i buku, ali je u ovom eleboratu nema niti je ona predviđena građevinskom dozvolom i ugovorom sa investitorom. Pravilnik za planiranje javnih prostora predviđa da državni put kao gradska obilaznica treba da ima zeleni zaštitni pojas odraslog drveća od minimum 35 metara.
Iz Ministarstva saobraćaja “Vijestima” nijesu odgovorili zašto nema zaštitne šume koja bi štitila grad od zagađenja kojeg će proizvoditi prolazak projektovanih i 18 hiljada vozila dnevno.
Prema nezvaničnim izvorima “Vijesti” zaštitni pojas sada nije predviđen jer bi njegova zona značajno povećala troškove eksproprijacije zemlljišta i kuća. To je ostavljeno za period kada se bude gradila puna petlja i dok se ne odluči da li će na tom mjestu biti uključenje i jadransko-jonskog auto-puta. Međutim, to može potrajati godinama pa i decenijama a do tada će taj dio Podgorice biti izložen pretjeranom zagađenju.
Elaborat o uticaju na životnu sredinu urađen je pet godina nakon što je za nju određena lokacija na Zlatici a ne prije nje, i to samo za prvu fazu petlje, odnosno priključak iz Podgorice ka Kolašinu.
Takođe, prvo je završen elaborat pa tek onda glavni projekat petlje, pa se postavlja pitanje na osnovu čega je rađen elaborat. Ova petlja “zaboravljena” u glavnom ugovoru o gradnji dionice prvog auto-puta ugovorena je tek krajem aprila ove godine za dodatnih 30,5 miliona eura.
U samom elaboratu, kojeg je radila firma Paming, se navodi da je zagađenost vazduha u Podgorici PM10 česticama u 2016. prelazila propisanu graničnu vrijednost 81 dan, kao i da je dozvoljeni broj prekoračenja 35 dana što glavni grad svrstava u “gradove u kojima je potrebno unaprijediti kvalitet vazduha”.
Srednja godišnja koncetracija ovih čestica koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva iznosila je 38,69 ug/m, što je jedva nešto ispod granične vrijednosti od 40 ug/m.
U Elaboratu se priznaje da nijesu mjerili kvalitet vazduha na samoj lokaciji buduće petlje ali da “treba očekivati da je boljeg kvaliteta”, kao i da će azot-dioksid prelaziti granični pojas auto-puta usljed vjetra.
“Smanjena emisija produkata sagorijevanja ‘sus’ motora može se postići smanjenjem potrošnje goriva i korišćenjem ekološki prihvatljivijih goriva. Treba istaći da na naplatnom platou, prilikom uključivanja i isključivanja vozila na i sa auto-puta može doći do stvaranja dužih kolona vozila, posebno u jeku turističke sezone. Tom prilikom dolazi do povećanog ispuštanja izduvnih gasova iz vozila a time i do povećenog zagađenja. U tom smislu neophodno je izvršiti ozelenjavanje platoa po obodu i između traka shodno projektu uređenja terena”, navedeno je u elaboratu ne pominjući smjernice iz prostornog plana koje predviđaju zaštitnu šumu a ne “ozelenjavanje platoa i prostora između traka”.
Predlažu monitoring koncentracije zagađujućih materija tokom eksploatacije kao “osnovnu mjera zaštite”.
U dijelu kod zaštite od buke predviđa se postavljanje posebne zaštitne konstrukcije duge 616 metara, koja će štititi 36 kuća “što čini 94,7% od ukupnog broja objekata koji su obuhvaćeni mjerama zaštite”.
“Kod objekata koji se ne štite konstrukcijama za zaštitu od buke, kao i kod objekata kod kojih i pored primjene konstrukcija dolazi do značajnog prekoračenja dozvoljenih nivoa potrebno je primijeniti druge mjere zaštite, kao što je zamjena postojeće stolarije sa stolarijom koja ima veću zvučnu izolaciju. Odluka koja vrsta zvučne izolacije će biti primijenjena (koje će se staklo koristiti za zaptivanje) donosi se u svakom pojedinačnom slučaju, uz napomenu da mala zvučna izolacija neće riješiti probleme koji su prethodno navedeni, a velika zvučna izolacija nije profitabilna zbog veoma visokih cijena. Za svaki objekat koji se štiti promjenom stolarije sa većim stepenom zvučne izolacije potrebno je obezbijediti i zatvoren sistem za ubacivanje svježeg vazduha. Nedostatak ovakvog pristupa se ogleda u tome što se nivoi buke van objekta, odnosno u dvorištima ne snižavaju”, naveli su u Elaboratu ne precizirajući ko će snositi troškove zamjene stolarije.
Biolog Vuk Iković iz organizacije KOD kazao je za “Vijesti” da su putevi žile kucavice i da razvoj zajednice zavisi od njena povezanosti, ali i da su putevi pitanje javnog zdravlja jer utiču na zagađenje vazduha, vode i zemljišta, pojavu požara, širenje buke, svjetlosno zagađenje, gubitak plodnog zemljišta, stradanje životinja, sudare vozila i širenje stranih vrsta.
“Polovina smrtnih slučajeva uzrokovanih zagađenjem vazduha se pripisuje motornom saobraćaju (istrživanje Institita za socijalnu i preventivnu medicinu pri Univerzitetu u Bazelu). Ako znamo da se svaka deseta smrt u Podgorici pripisuje zagađenju vazduha, onda moramo voditi računa da auto-put ima zaštitni zeleni pojas i sve prateće elemente očuvanja životne sredine, kako pored ovoga ne bismo imali i dodatno povećanje broja srčanih bolesti, astme i bronhitisa. Takođe postoje brojna istraživanja o zagađenjima voda i stradanju životinja. Tako jezera i bare koja su na udaljenost do 100 metara od auto-puta nijesu pogodna za razmnožavanje određenih vodenih životinja zbog hemijskog zagađenja. Populacije ptica zbog buke na području auto-puteva opadaju za 50 %, a smrtnost pojedinih vrste sisara (jež, jazavac, lisica) na putevima čini i do 40 % ukupne smrtnosti”, kazao je Iković.
On kaže da su putevi potrebni i poželjni, ali oni mogu i treba da se grade tako da ne nanose štetu životnoj sredini.
“Zato se danas širom svijeta projektuju saobraćajnice koje sadrže ekološke vrijednosti u cilju smanjenja negativnog uticaja puta na životnu sredinu i zdravlje čovjeka. Da bismo imali jedan takav put njegov projekat se radi istovremeno sa studijom kojom se određuju mjere očuvanja životne sredine. Međutim u jednoj ekološkoj državi auto-put se počeo graditi, a da mjere zaštite životne sredine tada još nijesu bile propisane. Tako su se u Crnoj Gori, institucije, životna sredina i čovjek prilagodili auto-putu a ne obrnuto, kao da su građani tu zbog atuto-puta, a ne auto-put zbog građana”, naveo je Iković.
On studiju procjene uticaja auto-puta na životnu sredinu poređuje sa receptom kojim ljekar - ekolog propisuje kako graditi i koristiti auto-put, a da on maksimalno doprinosi blagostanju građana.
“Takva studije daje odgovor kako će auto-put uticati na životnu sredinu i kako će životna sredina uticati na auto-put. Drugim riječima taj dokument nam daje jasna upustva kako izgraditi auto-put, a da se pri tome zagađenje vode, zemljišta, vazduha i biodiverziteta svede na minimum. Naš ljekar neće moći propisati preventivne mjere liječenja ako mu nije poznato naše zdravstveno stanje. Isto tako ako jednom studijom kojom nije prikazano zdravstveno stanje životne sredine, nemoguće je definisati mjere zaštite i mjere praćenja životne sredine. Takođe, kako ćemo pratiti promjene prirode kad nam postojeće stanje prirode nije poznato?”, kazao je Iković.
On navodi da je čitavi proces definisanja mjera zaštite dodatno obesmišljen cjepkanjem jednog postupka na više njih - kampovi, betonjerke, prečistači, trasa puta,...
“Ovim je onemogućeno objektivno, cjelovito sagledavanje uticaja auto-puta na zdravlje i kvalitet života građana. Zbog svih ovih stvari danas imamo problem sa petljom na Smokovcu, netretiranim otpadnim vodama, nepravilnim odlaganjem iskopa (građevinskog otpada), pretvaranje korita Tare u gradilište i odvodni kanal za otpadne vode. Možda neko misli da će druga petlja na Tari biti turistička atrakcija pa su je stavili posred rijeke. Shodno ekološkim zahtjevima prilikom projektovanja puta izbjegava se kontakt puta sa vodenim tijelima. U slučaju da se ne može izbjeći takav kontakt onda je dozvoljeno da put presijeca rijeku na jednom mjesto. U našem slučaju auto-put ne samo da presijeca Taru i njene pritoke na nekoliko mjesta već on prolazi kroz i preko njenog korita. Kao i u slučaju medicinskog zahvata na čovjekovom organizmu, istovremeno se radi više nalaza pa tek na osnovu ukupnog stanja definiše se da li se smije izvesti operacija i ako smije po kojem metodu. Isti princip se primjenjuje kada se planiraju različiti zahvati u prostoru. Sagledavaju se istovremno i vode, i sastav zemljišta, i klimatske karakteristike i naselja i biljke i životinje. Nažalost mi smo ušli u izgradnju puta bez urađenih nalaza životne sredine. Vođeni tehnokratskim pristupom i navodnom željom za jeftinijim putem stvorili smo dugoročno veću štetu jer „ko ne plati na mostu platiće na ćupriji“. Jeftina i neznavena rješenja vode skupom održavanju”, smatra Iković.
Politika bila iznad struke, pa će stići još naknadnih računa
Dokumentacija po kojoj se gradi i po kojoj će se koristiti auto-put, pa i petlja na Smokovcu, prema riječima Ikovića ne predviđa konkretan način smanjenja zagađenja vazduha i buke, sprečavanje širenja požara i stranih - agresivnih vrsta, smanjenje razdvanja staništa i stradanja životinja na auto-putu.
“Na jednoj od javnih rasprava, institucije su od strane stručne javnosti bile upoznate sa posljedicama. Naravno politikantske odluke su bile iznad odluka znanja i zato imamo jednu petlju u kortu rijeke a drugu smo zaboravili. Svakako dosta nedostataka se može naknadno nadomjestiti ali će nas mnogo više koštati. Naučno-stručno praćenje stanja životne sredine na auto-putu će pokazati koliki će nam račun ispostaviti životna sredina, odnosno što sve dodatno treba da uradimo da bi auto-put služio građanima. Zaštita životne sredine je trajna a ne ad hoc mjera i ona traje koliko i sam put”, kazao je Iković navodeći da nedostaju osnovni elementi preventivne zaštite koji garantuju bezbjedan život u blizini ove saobraćajnice.
Preporuka građanima da zamijene prozore jedina konkretna mjera
Iković navodi da se smjernice za očuvanje vode, vazduha, smanjenja vibracija i buke u elaboratu zaštite životne sredine razlikuju od propisanih smjernica iz prostornog plana auto-puta Bar - Boljare.
“Prostorni plan jasno propisuje smjernice za vegetaciju na širem pojasu petlje Smokovac, ali elaborat to ne predviđa. Građani tako bivaju prepušteni sami sebi bez obzira na podatak da smo u Podgorici u 2015. i 2016. godine imali 82 odnosno 81 dan kada kvalitet vazduha ne zadovoljava propisane zakonske norme. Umjesto da nas na ulasku u glavni grad dočekuje šuma imaćemo oblak prašine sa dodatno povećanom koncentracijom PM čestica. Tako građani umjesto da imaju dobrobiti od auto-puta, oni osim što ga otplaćaju, moraju ekstra da izdvoje novac kako bi se liječili od njegovog negativnog uticaja”, naveo je Iković.
On kaže da elaborat o zaštiti životne sredine nije ni mogao biti kvalitetniji jer je čitavi koncept loše postavljen i došlo se u situaciju da se bira jedno od dva loša rješenja.
“Kao rezultat toga većina mjera zaštite propisanih elaboratom, su opšteg karaktera pa se mogu primijeniti za bilo koji drugi auto-put. Tako investitor sve i da hoće da ih primijeni, ne može jer nema jasne smjernice. Naravno postoje neke i konkretne mjere zaštite kao što je mjera za smanjenje buke u stambenim objektima - zamjena postojeće stolarije sa stolarijom koja ima veću zvučnu izolaciju, samo što nije definisano ko će da snosi troškove, investitor ili građani”, kazao je Iković.
( Goran Kapor )