Filovo “Sjećanje” u Budvi
Radovi koji će biti izloženi rađeni su u duhu enformela, pravca koji se u likovnoj umjetnosti javio kao pokret, noseći pobunu i kao takav predstavljao pravac koji je najavio nove modele izražavanja u likovnoj umjetnosti, a Branko Filipović Filo jedan je od tvoraca i sljedbenika njegove ideologije kod nas
Izložba „Sjećanje“ na kojoj će biti predstavljeni radovi proslavljenog umjetnika Branka Filipovića Fila, biće otvorena večeras, u 20 časova, u Modernoj galeriji u Starom gradu u Budvi. Izložbu će otvoriti istoričar umjetnosti Petar Ćuković, koji je pisao i bavio se Filovim radom, a ujedno je i autor predgovora za katalog ove izložbe.
Na izložbi će biti prikazano dvadesetak radova, ulja na platnu i kombinovane tehnike, iz fonda Umjetničkog muzeja na Cetinju, Muzeja i galerija Podgorice, “Budvanske rivijere”, kao i privatnog vlasništva.
Radovi koji će biti izloženi rađeni su u duhu enformela, pravca koji se u likovnoj umjetnosti javio kao pokret, noseći pobunu i kao takav predstavljao pravac koji je najavio nove modele izražavanja u likovnoj umjetnosti, a Branko Filipović Filo jedan je od tvoraca i sljedbenika njegove ideologije kod nas.
„Kao umjetnik, Filo se formirao u atmosferi poetike enformela, tokom druge polovine pedesetih godina, mada ni u to vrijeme, niti pak kasnije, nije robovao nikakvim striktnim idejnim, jezičko-stilskim doktrinama...Filove slike poslije 1970. izrazito su kolorističke, a kao da su njihova najbolja izdanja upravo one velikih formata koje su nastajale krajem ‘80. i tokom ‘90. godina. Te slike su moćna energetska bojena tijela u kojima dominiraju crvene i plave harmonije (posebno na „venecijanskoj” izložbi), obasjane unutrašnjom baroknom svjetlošću koja iz slike isijava kao element same boje, i doprinosi opštem komešanju i dinamizmu prizora. Tom dinamizmu, svakako, doprinose širina i brzina poteza četkom, gestualnost, ali i gustina i materijsko bogatstvo namaza. Filo je, naravno slikar intuicije i strasti, njegov izraz mnogo duguje „estetici brzine”, njegovo slikarsko iskustvo upoređivano je sa iskustvom kineskih zen-slikara, prije svega u smislu uosjećavanja, identifikacije s prirodom (a ne njene reprezentacije), odnosno u smislu komunikacije sa dubinskim slojevima vlastitog bića putem tzv. čistog iskustva”, zabilježio je Ćuković.
Izložba se može pogledati do 15.aprila.
( Vuk Lajović )