Bećirović nije imao ni za porez, a Uljaj u centru afere

Vlada je prije verifikovanja Ugovora o zakupu nešto manje od 30 hektara državnog zemljišta za skijalište “Kolašin 1600”, garantovala da je taj posao koristan za državu i njene finansije, međutim biografije dva partnera, koji čine konzorcijum sa kojim je dogovor ozvaničen, izazivaju sumnju u to.

Konzorcijum čine firme “Ski resort Kolašin 1600” d.o.o. Kolašin i “Gener 2” shpk iz Albanije. Osnivač domaće firme “Ski resort Kolašin 1600”, je “Ski resort - Kolašin 1450” koje je osuđivano zbog neplaćanja poreza državi. Vlasnik ove firme je biznismen Zoran Bećirović.

Inostrani partner - “Gener 2” iz Albanije, u vlasništvu Baškima Uljaja, već mjesecima se nalazi u centru afere zbog kontroverznih ugovora na osnovu kojih koristi novac iz javnih fondova. Posljednji takav tiče se 30 miliona eura.

Kada je prije potpisivanja ugovora na sjednici skupštinskog Zakonodavnog odbora govorio na tu temu, ministar turizma Pavle Radulović je kazao „da se ovim ugovorom štiti interes države i doprinosi razvoju turizma i kompletne ekonomije“.

„Na pitanje da li je zakupnina dobro određena, s obzirom na to da se daje u zakup na 90 godina, što je dug rok, ministar je kazao da je državi u interesu da se na tom prostoru razvije turizam, da se plaća porez…,“ prenijeli su mediji u oktobru 2018.

Pravosnažna presuda

Dokumenta Poreske uprave (PU) i Osnovnog suda u Kolašinu pokazuju da je privredni subjekat „Ski resort Kolašin 1450“, koji je osnivač „Ski resorta Kolašin 1600“, pravosnažno osuđen zbog neplaćanja poreza. Rješenjem kolašinskog suda 19. marta 2012. „Ski resort Kolašin 1450“ upisan je u kaznenu evidenciju, što pokazuju dokumenta PU, koja su “Vijesti” dobile na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI).

Pet godina kasnije, 24. marta 2017. godine, izdato je uvjerenje PU predstavniku „Ski resorta 1600“„da se izbriše kazna osnivaču“. To je mjesec dana nakon što je ta firma registrovana u CRPS-u. Odnosno pola godine prije nego je Vlada potpisala ugovor o zakupu.

Na sajtu sudova objavljeno je rješenje kojim se konstatuje da su ispunjeni uslovi za sudsku rehabilitaciju „Ski resorta 1450“.

U njemu se navodi da je direktor tog preduzeća Boban Šćepanović tražio „rehabilitaciju osude“ kolašinskog Osnovnog suda, kojom je ono bilo osuđeno na 1.000 eura kazne.

Preduzeće, sada Vladin partner, godinu i po dana roštiljdžiji Mladenu Miloševiću nije uplatilo poreze i doprinose. Na taj način bio je oštećen državni budžet, ocijenilo je državno tužilaštvo koje je zastupalo optužnicu.

Zastupnici „Ski resorta Kolašin 1450“ tokom sudskog postupka su se branili da nijesu imali novca i da to nijesu mogli da učine, te da su kasnije podigli kredit kako bi izmirili dugovanja radnicima. To je bilo 2010. i 2011. godine.

„...Tek pet mjeseci nakon prestanka blokade uplaćuje svoje obaveze prema oštećenom iz kog postupka se utvrđuje očigledna namjera okrivljenog da svoju obavezu prolongira ili pak izbjegne, te dio odbrane u kojoj okrivljeni navodi da pravno lice nije bilo u mogućnosti da izmiri obaveze zbog blokade žiro-računa odbacio kao sračunatu na umanjenje krivičnopravne odgovornosti,“ utvrdio je Osnovni sud u Kolašinu.

U maju 2013. godine, Bećirovićev “Ski centar Kolašin 1450” dugovao je državi blizu 273.000 eura za porez i doprinose na zarade zaposlenih. U skladu sa reprogramom duga, tada je preduzeću omogućeno da ga otplaćuje u sedam jednakih godišnjih rata.

Lažna dokumentacija

Kada je riječ o drugom članu konzorcijuma, “Generu 2”, njegov vlasnik Baškim Uljaj važi za uticajnog biznismena u Albaniji, bliskog prethodnim, ali i sadašnjim vlastima. Mediji njegovo bogatstvo procjenjuju na 350 miliona eura, a na sajtu njegove kompanije i privrednom registru u Tirani piše da se bavi građevinarstvom, energetikom, telekomunikacijama i turizmom. Sa CNN-om u Albaniji je osnivao televiziju A2, u centru Tirane vlasnik je velelepne zgrade, a firmu je registrovao i u Zagrebu gdje se, takođe, bavi građevinarstvom.

Regionalni i albanski mediji pisali su da je Uljajeva firma u Tirani bila u sprezi sa američkom “Dunwell Haberman” (DH Albanija), kada su sa spornim dokumentima konkurisali za dva posla vrijedna 30 miliona, a novac je trebalo da bude obezbijeđen iz javnih fondova.

Uljaj je biznis razvio za vrijeme vlasti bivšeg predsjednika Sali Beriše, mediji navode da je imao privilegije u gradnji po Tirani, kao i da je po simboličnim cijenama davao stanove porodici Beriša. Anonimna firma tako je postala vodeća za gradnju puteva, navodi se između ostalog, u medijskim napisima za partnera crnogorske Vlade.

Ugovorom sa Uljajem i Bećirovićem, Vlada je dozvolila da oni postanu zakupci zemljišta sa pravom da na njemu grade hotel, turističko naselje i vile i apartmane za prodaju. Kako piše u ugovoru, fiksna zakupnina je 10 centi po kvadratnom metru. “Varijabilna zakupnina je 0,1 odsto od neto stvarne dobiti. I fiksna i varijabilna zakupnina obračunavaju se na godišnje Vladim nivou”, piše u Ugovoru, i dodaje da će zakupnina biti plaćena unaprijed za 10 godina. To je godišnje 27.000 eura od zakupa i 1.000 eura od svakog miliona koji zarade.

I dok država obezbjeđuje svu logistiku - prilazne puteve, ski staze, žičaru... albanski i crnogorski biznismeni dobili su mogućnost da steknu i pravo svojine nad dijelom tog zemljišta, kraj Bjelasice.

To je precizirano, takođe, prošlogodišnjim ugovorom. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje i stoji iza tog aranžmana, objasnili su da zakupci mogu steći pravo svojine nad zemljištem, na kojem su izgradili objekat, u skladu sa Zakonom o državnoj imovini i Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu. U tom slučaju, kako tvrde, cijenu zemljišta određivaće nezavisni procjenitelj, na osnovu procjene tržišne vrijednosti nepokretnosti. Konzorcijum će prema ugovoru prodavati vile i hotele, a zemljište na kojima se nalaze kupci će plaćati državi.

Bećirović kupovao jeftino, pa mijenjao sa Šukovićem za bolje

Bećirovićev “AD Ski resort Kolašin1450” vlasnik je na stotine hektara na području kolašinske opštine. Privatizacijom skijališta “Jezerine”, Bećirovićeva firma “Bepler i Džejkobson” je 2007. za oko 550.000 eura kupila 147.000 kvadrata zemljišta, kao i žičaru “Ćupovi” i tri ski lifta, dva restorana, vodohvat i vodovod Jezerine - Bljušturni do...

„Beppler & Partners“, čiji je jedan od vlasnika Bećirović, kupio je i imovinu “Sinjajevine”, jednog od nekad vrlo uspješnih kolašinskih preduzeća. Ta kompanija je prije 12 godina za samo 120. 000 eura kupila 302 hektara šuma i pašnjaka. Uz to, Bećiroviću je pripalo i oko 1.000 metara kvadratnih poslovnog prostora, odnosno objekata koji su nekad bili pogoni tog preduzeća.

Odmah nakon što je postao vlasnik vrijedne imovine i atraktivnih lokacija, Bećirović je obavio trampu sa lokalnom upravom, pa je, u zamjenu za ruinirani objekat klanice, koji je kupljen takođe od “Sinjajevine”, i još sedam parcela, dobio 15.118 metara kvadratnih u sportskoj zoni, na samo par stotina metara od centra grada. U to vrijeme predsjednik SO Kolašin Mile Šuković, bio je predsjednik Odbora direktora Bećirovićevog preduzeća.

Imaće pravo i da postanu vlasnici državne imovine

„Ugovorom je određeno da zakupac može steći pravo svojine nad zemljištem na kom je objekat na lokaciji, u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, član 39 i Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, na dan stupanja ugovora na snagu. Ako se stekne pravo svojine nad zemljištem u skladu sa Ugovorom i navedenim zakonima, cijena zemljišta se utvrđuje na osnovu procjene tržišne vrijednosti nepokretnosti, urađene od strane nezavisnog procjenitelja kojeg zajednički biraju zakupodavac i zakupac”, kažu u MORT-u.

Konzorcijum će, prema ugovoru prodavati izgrađene objekte, a zemljište na kojima se nalaze kupci će plaćati državi. Iz Ministarstva objašnjavaju da kada je riječ o tom dijelu ugovora o zakupu „posebno treba imati u vidu odrebe Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, kojim su precizno definisana namjena i uslovi pod kojima se može vršiti prodaja pojedinačnih smještajnih jedinica u objektu, u zavisnosti od modela poslovanja.“

Članom 39 Zakona o državnoj imovini određeno je da kad je predmet zakupa zemljište na kome je predviđena gradnja hotelsko-turističkog kompleksa, zakupodavac može dati saglasnost zakupcu-investitoru na otuđenje objekta izgrađenog na tom zemljištu, u skladu sa planskom dokumentacijom i ugovorom.

„Kad je predmet zakupa zemljište na kome je predviđena gradnja vila, zakupcu - investitoru se, uz svojinu na objektu, izuzetno može prenijeti i pravo svojine na zakupljenom zemljištu ispod objekta i koje je neophodno za njegovu redovnu upotrebu, u skladu sa planskom dokumentacijom i ugovorom, uz plaćanje tržišne naknade“, piše u Zakonu o državnoj imovini.

Konzorcijum “Kolašin 1600”, prema ugovoru, moći će na zakupljenom da gradi turističko naselje i vile i apartmane za prodaju.

„Shodno Ugovoru i Investicionom programu, zakupac je u obavezi da u prvoj fazi investicije, koja će trajati četiri godine od dana početka radova, investira 12,8 miliona eura u izgradnju hotela kategorije 3+ zvjezdice, sa šaleima (apartmani). U narednim fazama biće izgrađena još dva hotela, sa vilama i apartmanima. Ukupna investicija za sve četiri faze, kako je navedeno u Investicionom programu, iznosiće oko 77 miliona eura“, objašnjavaju u MORT-u.

Model turističke valorizacije tog lokaliteta, koji uključuje i period zakupa, kažu u Ministarstvu, određen je odlukom o planu privatizacije za 2014, a “bazira se na davanju u zakup zemljišta u cilju izgradnje baznog naselja, u skladu sa detaljnom razradom Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi“. Rokovi za prijavu kontinuirano su produžavani, do momenta podnošenja ponude 28. aprila 2017. godine.

Jedan od argumenata za dugoročan zakup, objašnjavaju u ministarstvu, jeste „činjenica da je riječ o „investicijama koje se sporo vraćaju i o izuzetno velikim ulaganjima“.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta „Naš novac“ u partnerstvu sa Sindikatom doktora medicine, koji je podržan kroz Program malih grantova u okviru projekta “Money Watch - Civilno društvo, čuvar budžeta”, koji sprovodi Institut “Alternativa”, u partnerstvu sa Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO “Novi horizont” iz Ulcinja, a uz finansijsku podršku Evropske unije kroz Instrument za civilno društvo i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore. Sadržaj teksta predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora

( Dragana Šćepanović )