Većine ni na vidiku, a kandidati za Sudski tu

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao četiri kandidata za Sudski savjet iz redova uglednih pravnika za čiji je izbor potrebna dvotrećinska većina

3103 pregleda0 komentar(a)
Predloženi za izbor zavise i od opozicije: Hadrović, Racković i Ratković, Foto: Luka Zeković

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu predložio je Ljubinku Popović Kustudić, Vesnu Ratković, Veselina Rackovića i Rifata Hadrovića za članove Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika, ali potrebne većine za njihov izbor na plenumu za sada nema.

Popović Kustudić je advokatica, Ratković i Racković su donedavno bili članovi Tužilačkog savjeta (TS), dok je Hadrović bio rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.

On je sada u penziji i ranije se neuspješno javljao za mjesto u TS.

Odbor je glasovima vladajuće većine predložio njih četvoro od sedam kandidata, koji su se javili nakonkurs.

Za izbor članova Sudskog savjeta potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu, u prvom krugu, dok je u drugom krugu potrebno tri petine poslanika. Kako trenutno stoje svari, niko iz opozicije, kako su juče rekli “Vijestima”, neće podržati kandidate za Sudski savjet.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović, koji je bio jedini predstavnik opozicije na sjednici Odbora, pitao je kandidate da li, prema njihovom mišljenju, u Crnoj Gori postoji prihvatljiv nivo vladavine prava, da li je kritičan nivo neprihvatljivih uticaja na sudstvo iz političkih centara moći i da li je sudstvo dovoljno nezavisno.

Jedan od kandidata Tomislav Dedić je odgovorio da u ovom momentu u Crnoj Gori ne postoji zadovoljavajući nivo vladavine prava. “Kada ovo kažem, želim da se ogradim, imamo dobre zakone, ali to nije dovoljno”, kazao je Dedić i dodao da je za njega neprihvatljivo da političari iznose svoje mišljenje o presudama koje nisu pravosnažne.

“Postoji pritisak i iz medija, ne može, na primjer, jedan opozicioni list da napada presudu protiv nekog opozicionog lidera”, kazao je Dedić.

Kandidatkinja Rajka Nikčević Gazivoda kazala je da je vladavina prava ideal kojem društvo teži, ali da kod nas nije dosegnut”. Za Popović Kustudić je nivo vladavine prava u Crnoj Gori prihvatljiv, te da ona nije imala situaciju da neko pokušava da na nju utiče. “Sve zavisi od osobe koja obavlja posao sudije, ako hoće – biće samostalan”, kazala je ona. Bivši predsjednik Višeg suda u Podgorici, nekadašnjiu generalni sekretar Skupštine i direktor ZIKS-a Milan Radović tvrdi da je za pravnu struku nivo vladavine prava zadovoljavajući i dodaje da u specifičnim slučajevima on nije mogao dokazati da na njega nije bilo pritiska vlasti.

“Ima uticaja, nekada se donesu kompromisne odluke, kako bi se zadovoljila zakonitost ali i sačuvao kredibilitet”, naveo je Radović.

Ratkovićeva, koja je ranije bila na čelu Agencije za antikorupciju, kazala je da nivo vladavine prava nije dostignut ni u najvećim demokratijama, ali i da u Crnoj Gori vladavina prava nije ista kao prije pet godina, već da je napredovala. Ne smije se dozvoliti, kaže ona, nikakav pritisak na sudstvo, bilo da dolazi iznutra, iz politike, medija, ali od onih koji komentarišu rad suda.

Racković smatra da vladavina prava nije na nivou prema kojem društvo teži, ali da se kreće naprijed. “Nema sudije na kojeg nije vršen uticaj, ali da li uspijeva, to zavisi od sudije. Bitno je da je sudija stručan, tada se može oduprijeti svima”, kazao je on. Hadrović je ocijenio da je i Evropska komisija konstatovala da postoji umjereni napredak u vladavini prava i da su ljudska prava zaštićena. “Četrdeset dvije godine sam bio tužilaci sudija i nikada niko nije došao da kaže – donesi ovakvu ili onakvu odluku”, tvrdi Hadrović.

Poslanicu DPS-a Jovanku Laličić zanimalo je šta kandidati za Sudski savjet misle o odlukama osnovnih sudija koji su presuđivali da su pojedina imenovanja i razrešenja od strane parlamenta nezakonita, ističući da su sudovi odlučivali i nakon iznošenja volje 81 poslanika.

Dedić je poručio da odluke sudova obavezuju i Skupštinu, i da sud mora da kontroliše i izvršnu i zakonodavnu vlast. Radović pak tvrdi da odluke Skupštine moraju biti konačne. On je dodao i da je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić razriješen po pravilnoj proceduri.

Racković je kazao da je sud nadležan da vrši procjenu tih odluka ako se njima povređuje pravo nekog lica, dok je Hadrović kazao da bi za takve odluke trebalo da bude nadležan Upravni sud. Dedić i Ratkovićeva su juče kada su upitani kako vide sastav Sudskog savjeta i način na koji se on bira, poručili da ministru pravde nije mjesto u tom tijelu. Skupština je prošle godine, izmjenom Zakona o sudijama i Sudskom savjetu, produžila mandat članovima Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika za čiji je izbor potrebna dvotrećinska većina.

Ćatovićeva pitala treba li dokazivati krivicu na sudu

Poslanica DPS-a Marija Ćatović pitala je kandidate za Sudski savjet da li smatraju da tužilac treba da na sudu dokazuje krivicu, odnosno da li bi tuženi trebalo da dokazuje da nije kriv, na šta su svi kandidati poslanici DPS-a ukazali da se na sudu dokazuje krivica. “Nema dileme ni kod koga da tužilac mora dokazivati krivicu”, poručio je Racković, dok je Radović dodao da se optuženi može braniti i ćutanjem, te da je jasno da tužilac mora dokazivati krivicu.

Ivanović: Iz suda sam izašao bez repova i afera, neću da budem dio “prelamanja”

Bivši sudija Vrhovnog suda, u penziji, Sreten Ivanović juče je na početku sjednice povukao svoju kandidaturu jer, kako je rekao, ne očekuje da će bilo koji od kandidata dobiti potrebnu dvotrećinsku ili tropetinsku većinu.

On je predsjednika Odbora, poslanika DPS–a Željka Aprcovića pitao da li se procedura predlaganja članova Sudskog savjeta sprovodi samo da bi se sprovela i da se konstatuje da nema kvoruma i podrške.

“I usput da poslanici “taknu” i pokušaju da diskredituju kandidate. Da li će u parlamentu biti dovoljan broj poslanika”, upitao je Ivanović.

Na konstataciju Aprcovića da cilj parlamenta nije da “potroši ljude”, odnosno kandidate za Sudski savjet, da za izbor članova mora postojati politička volja, te da pojedini politički subjekti žele Crnu Goru da prikažu kao nedemokratsko društvo i blokiraju državu, Ivanović je saopštio da povlači kandidaturu. “Ja neću sebi da dozvolim da poslije 40 godina sudovanja budem dio prelamanja. Ja sam iz suda izašao bez repova i afera i neću da mene i druge kandidate stavljate u negativni kontekst”, poručio je Ivanović nakon čega je napustio sjednicu.