U Podgorici gotovo 600 "Luča": Pritisak roditelja na djecu i prosvjetne radnike?

Veliki broj učenika koji posljednjih godina prime diplomu “Luča” rezultat je poremećenog društvenog ambijenta, prevelikih očekivanja roditelja i ne može biti pravi odraz stanja i ne prikazuje realno znanje, ocijenili su juče sagovornici “Vijesti” - pedagozi i univerzitetski profesori.

Samo u Podgorici ova diploma je pošla u ruke čak 598 đaka, od čega 354 osnovca, 244 srednjoškolca.

Profesor Vladimir Pešić kazao je “Vijestima” da povećan broj đaka lučonoša, nije mjerilo pravog stanja i znanja, već je prije svega posljedica mentaliteta i društva u kojem živimo. Međutim, on kaže da to na fakultetu “dođe na svoje”.

“Možda se i mogu pojedini opet provlačiti na osnovnim studijama, ali kada treba pokazati talenat, nešto posebno, tu se pokaže pravo stanje stvari. Jer kada upišu masters ili doktorske studije, tu ne prolaze. Zbog toga imamo najmanji broj doktora i magistara u regionu”, kazao je Pešić.

On je istakao da su se u vrijeme kada je završavao Gimnaziju u Podgorici 1992. godine, na prste jedne ruke mogli prebrojati lučonoše.

“Sada je to stvar mentaliteta, jednostavno svi hoće da je njihovo dijete najbolje. Kod pojedine djece dođe i do zamora, jer ne mogu da istrpe te brojne obaveze i očekivanja roditelja”, istakao je Pešić.

Pedagog Radoje Novović smatra da je povećan broj lučonoša rezultat i drugačijeg sistema vrijednosti danas, kao i pritiska roditelja na prosvjetne radnike.

“Evidentno je da imamo veći broj đaka sa priznanjem “Luča”. Nekada je bio stroži sistem vrijednosti, a roditelji su vršili pritisak na djecu da uče bolje. Sada je to obratno, roditelji utiču na prosvjetne radnike da njihova djeca imaju bolje ocjene”, kazao je Novović. On smatra da je bolje da dijete dobije ocjenu kakvu zaslužuje, a ne po protekciji, jer će tako znati gdje mu je mjesto u društvu i bolje se pripremiti za realan život.

Novović je kazao da se dešava da učenici, dobitnici “Luča”, na državnim i PISA takmičenju pokažu slabije znanje, od onoga kakvo bi trebalo da imaju shodno ocjenama.

“Nekada se đacima jednostavno daju ocjene po automatizmu. Naime, samo se na kraju III razreda učenici numerički ocjenjuju, a u ranijim razredima opisno. Onda se prepišu, da se ne bi kvario prosjek”, kaže Novović.

On smatra da Gimnazija “Slobodan Škerović” ne može da bude reper za hiperprodukciju “Luča” i ne vidi ništa sporno što su tamo trećina svršenih srednjoškolaca lučonoše.

“Jer tamo se upisuju đaci sa odličnim uspjehom, tako da bi broj lučonoša trebalo da bude i veći”, kaže Novović.

On je istakao da uspjeh đaka na fakultetu zavisi od slučaja do slučaja, odnosno onoga šta su upisali.

“Jer imate primjere da su đaci, koji su u srednjoj školiu imali prosječne ocjene, završe fakultete sa velikim uspjehom i obratno. To zavisi i od toga da li su upisali ono što im stvarno odgovara”, smatra Novović.

( Borko Ždero )