Uraditi reviziju svih koncesija i dozvola za gradnju malih hidroelektrana

Sve dalje procedure odobravanja projekata, dodjele ekoloških saglasnosti i energetskih dozvola za male hidroelektrane (mHE) treba bez odlaganja obustaviti i uraditi reviziju svih do sada odobrenih koncesija i dozvola.

To je zatraženo iz Koalicije 27 na današnjem okruglom stolu “Održivost hidropotencijala i prirodnih vrijednosti Crne Gore sa osvrtom na planove izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Bukovici i realizovane projekte“.

„Od 2008. je odobreno 68 projekata izgradnje mHE na 45 rječnih tokova, 38 odobreno je putem javnih tendera, a 30 skraćenom procedurom, odnosno putem energetskih dozvola Ministarstva ekonomije. Od tih 38 koji prolaze proceduru izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, Agencija je odobrila 31. Trenutno je pet u procesu odobravanja, dva na rijeci Bukovici, dvije na Đuričkoj i jedna na Bjelojevićkoj rijeci. Do sada je izgrađeno 12 mHE“, kazala je sekretarka Koalicije Jelena Marojević Galić.

Ona je navela da, iako se smatraju obnovljivim izvorima energije, većina do sada dodijeljenih koncesija dodijeljena je bez validnih osnova, vodnih i bioloških, uz nepostojanje odgovarajućih planskih dokumenata, strateških smjernica i preciznih podataka o uticaju realizacije ovih projekata na životnu sredinu.

„S obzirom na sumnje da je prilikom dodjele koncesija u više navrata kršeno više važnih zakona potrebno je uraditi reviziju svih odobrenih koncesija i dozvola. Pozivamo i Vladu i Ministarstvo ekonomije da uradi i Strategiju razvoja energetike do 2030. Neophodno je izmijeniti Zakon o energetici u dijelu uređivanja modela za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, kako bi se omogućila primjena modela tržišne premije, što znači da bi se po ugledu na zemlje EU umjesto garantovane cijene energije raspisivali tenderi i birali koncesionari po principu ko ponudi najbolje uslove. Što se tiče Bukovice, pozdravljamo vraćanje elaborata, ali izražavamo sumnju da proces njihove dorade ostavlja prostor za njihovo dalje unapređenje i smatramo da s eoni u potpunosti trebaju odbaciti“, kazala je Marojević Galić.

Milija Čabarkapa iz NVO Green Home naveo je da mHE po definiciji treba da snabdijevaju lokalne potrošače u skladu sa njihovim potrebama, ali da se to nije poštovalo od samog početka.

„Prvi problem u fazi planiranja mHE je nepostojanje vodoprivrednih osnova. U trenutku odobravanja projekata nije postojala nijedna podloga. Posebno je važan katastar vodoka sa ekološkim i energetskim karakteristikama, pa nismo imali nikakve podatke o karakterizacijij vodotoka i podatke za biodiverzitet. Postojao je samo jedan katastar malih vodotoka za 13 opština urađen 2012. koji nije bio javno dostupan. Sljedeći problem bio je nedostatak godišnjeg ili višegodišnjih planiranja dodjele kncesija, iako je to bila obaveza po zakonu. Poseban problem bilo je nedovoljno jasno definisana odgovornost koncesionara. Raskinuti ugovori su najboilji primjer, kao što je bio slučaj na rijeci Bistrici u bjelopoljskoj opštini gdje je raskinut ugovor o koncesiji zbog neeekonomičnosti izgradnje mHE, upravo zbog loših hidroloških podataka. Ušlo se u proces izgradnje, odustalo, ali je rijeka ostala devastirana i niko nije bio odgovoran da je vrati u pređašnje stanje. Do protesta mještana došlo je jer Ministarstvo ekonomije kada je dodjeljivalo koncesije nije na adekvatan način obavještavalo stanovništvo na tom području“, kazao je Čabarkapa.

Vuk Iković iz Crnogorskog društva ekologa i profesor UCG Vladimir Pešić ocijenili su da kvalitetno istraživanje uticaja gradnje mHE na životnu sredinu mora trajati najmanje godinu dana, što zahtijeva ogromno vrijeme, energiju i novac, pa investitori to izbjegavaju.

„Ako uzmete 90 odsto vode, obično 50 odsto organizama na tom prostoru nestane. Pitanje je kako naći kompromis i za to služe studije procjene uticaja. U Crnoj Gori procjene uticaja ljudi doživljaju kao prosto navođenje spiska vrsta, ali samo navođenje broja vrsta ne govori mnogo. Crna Gora je poznata po malo čemu poznata u svijetu, a ako je po nečemu izuzetno poznata, to je po endemima, a to je velika odgovornost. To je veliko blago svake zemlje i treba štiti te endeme“, kazao je Pešić.

Izvršni direktor Hydra MNE, koja planira gradnju dvije mHE na Bukovici, Boban Garović kazao je da u Evropi postoji 24.000 malih elektrana.

„Norveška je iskoristila 100 odsto vodnih potecijala, Francuska i Italija 86 odsto, Njemačka i Austrija 88 odsto. Da li oni imaju manju ekološku svijest od nas. Velika je hajka napravljena oko mHE, govori se o uništenju kompletne prirode, a mHE su najčistija tehnologija za proizvodnju struje i nisu termin zelena energija izmislili investitori, već ekolozi“, kazao je Garović.

Izvršna direktorica Green Homea Nataša Kovačević ocijenila je da su hidrološki uslovi u Crnoj Gori su drugačiji i specifični u odnosu na druge u Evropi.

„Pored ekološki, treba uzeti i socijalne i druge parametre. Bila sam u tim zemljama i ne znači da su oni, iako su napravili toliki broj mHE ponosni na to. Oni priznaju da su to stara rješenja i za dosta njih je rađena revitalizacija. Pored toga, to su uglavnom ravničarske rijeke. Kod nas se koncesije izdaju na cijeli vodotok i može da postavi negraničen broj i na bilo kom mjestu. Sam pristup planiranju nije dobar i ne znam da neki koncesionar odustao ili da se raskinula koncesija. MHE može da bude zelena, ali zavisno od mjeta i tehologije koja se primjenjuje“, kazala je ona.

Na skupu je kritikovano upadljivo odsustvo predstavnika Ministarstva ekonomije koji, kako je navedeno, već duže vrijeme odbijaju javni dijalog sa civilnim sektorom po pitanju uticaja enrgetskih objekata na životnu sredinu.

( Dejan Peruničić )