Zašto kasni presuda u vezi Radović reći će za 60 dana

Osnovni sud je ranije presudio da je Skupština na nezakonit način smijenila viceguvernerku, a žalbu je uputila Kancelarija zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore

2425 pregleda3 komentar(a)
Sa sjednice Savjeta Centralne banke, Irena Radović krajnje desno, Foto: Zoran Đurić

Odluka Višeg suda o tome da li je Skupštine Crne Gore zakonito smjenila bivšu viceguvernerku Centralne banke Irenu Radović nalazi se u Odjeljenu sudske prakse tog suda, a nakon što to odjeljenje vrati odluku, ista će biti otpremljena prvostepenom sudu, a zatim strankama, saopšteno je iz Višeg suda u Podgorici "Vijestima" povodom dilema zašto ova presuda, donijeta 7. maja, prije 50 dana, još nije proslijeđena strankama u postupku.

Osnovni sud je ranije presudio da je Skupština na nezakonit način smijenila viceguvernerku, a žalbu je uputila Kancelarija zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Pravni zastupnici Irene Radović, Siniša Gazivoda i Goran Rodić su podnijeli kontrolni zahtjev predsjedniku Višeg suda Borisu Saviću zbog toga što presuda nije dostavljena u roku od 30 dana.

"U vezi sa pitanjem da li su zastupnici I. R. od predsjednika suda tražili da se izjasni u vezi sa kašnjenjem u prosljeđivanju navedene odluke i šta je predsjednik suda tim povodom uradio, obavještavamo Vas da su punomoćnici tužilje podnijeli kontrolni zahtjev predsjedniku suda, da se po istom postupa u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku i da će odluka o kontrolnom zahtjevu biti donijeta u zakonskom roku", naveli su "Vijestima" iz Višeg suda.

Zakonski rok predsjedniku Višeg suda da odgovori na kontrolni zahtjev prema odredbama Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku je 60 dana. Gazivoda i Rodić su kontrolni zahtjev predali 14. juna, tako da je rok predsjedniku suda da saopšti razloge kašnjenja do 13. avgusta.

Ukoliko ne bi dobila odgovor u ovom roku, Irena Radović bi imala pravo podnošenja tužbe Vrhovnom sudu zbog nematerijalne štete prouzrokovane povredom prava na suđenje u razumnom roku. Prema Zakonu, naknada za ovu nematerijalnu štetu može iznositi od 300 do 5.000 eura.

Ukoliko je Viši sud potvrdio odluku Osnovnog suda, Radovićeva ima pravo da se vrati na svoje radno mjesto viceguvernera Centralne banke, ali to ne zna već skoro dva mjeseca.

Njeno razrješenje tražio je guverner CBCG Radoje Žugić, ali je Osnovni sud u presudi naveo da je takav zahtjev bio „pravno neodrživ i kao takav sam po sebi nije mogao biti valjana podloga za donošenje odluke Skupštine“, kao i da su obrazloženja iz zahtjeva “za sud apsolutno neodređeni, paušalno dati, nekonkretizovani i bez ijednog pravno relevantnog dokaza“.

Centralna banka je u međuvremenu na mjesto Irene Radović predložila drugu kandidatkinju za viceguvernerku Zoricu Kalezić, ali taj predlog do danas nije stavljen na dnevni red Skupštine. Izbor nove viceguvernerke prije objavljivanja presude bi zakomplikovao slučaj i otežao povratak Radovićeve na posao. Takav scenario bi odgovarao Žugiću, koji Irenu Radović više ne želi da vidi u svom timu.

Radovićeva protiv njega i Centralne banke vodi sudski postupak po tužbi za mobing, a tužilaštvo je odbacilo raniju Žugićevu prijavu protiv viceguvernerke da je odala poslovnu tajnu. Radovićeva je u dosadašnjem dijelu postupka, između ostalog, saopštavala da je Žugić od nje tražio neselektivne kontrole banaka i smjenu pojedinih direktora banaka.