Prva banka deblokirala imovinu "Montenegro erlajnsa”

Prva banka deblokirala je imovinu nacionalnog avio-prevoznika “Montenegro erlajnsa” (MA) u Podgorici - poslovnu zgradu u Beogradskoj ulici i prostor u zgradi Normal company, koji je crnogorski avio-prevoznik založio za dva kratkoročna kredita od ukupno 900 hiljada eura koji su uzeti u septembru prošle godine. Deblokada imovine znači da su kreditne pozajmice banci vraćene.

Sa atraktivnih nekretnina iz katastarske evidencije Uprave za nekretnine izbirsane su početkom marta sve hipoteke koje je banka u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, brata lidera DPS Mila Đukanovića u proteklih dvije godine upisivala, kao garanciju da će posrnula avio-kompanija vratiti novac koji je uzimala na pozajmicu.

Naime, nacionalni avio-prevoznik u septembra je uzeo 550 i 350 hiljada od Prve banke I obavezao se da ih vrati u roku od tri mjeseca. Banka je upisala kao teret zabranu otuđenja, opterećenja i izdavanja u zakup poslovnu zgradu u Beogradskoj ulici bez njene saglasnosti.

Ovu nekretninu avio-prevoznik je prije toga u nekoliko navrata založio pod hipoteku uzimajući kredite kod Prve banke, koje su sve početkom marta izbrisane.

Tako je na poslovne prostore od 87 kvadrata u podrumu, od 202 i 201 kvadrata u prizemlju odnosno prvom spratu, kao i poslovnom prostoru od 132 kvadrata u potkrovlju, Prva banka upisala hipoteka još u junu 2016. na ime kredita od 800 hiljada eura, a potom je hipoteka upisana u maju prošle godine na ime kredita od pola miliona eura sa rokom vraćanja od 13 mjeseci.

Kredit od 550 hiljada koji je po svemu sudeći vraćen, kao garancija je ponuđen poslovni prostor od 450 kvadrata u zgradi Normala, a hipoteka je izbrisna početkom marta. I ova nekretnina je u više navrata zalagana na ime kredita.

Prva banka je u avgustu 2015. dala avio-prevozniku kredit od million i po eura, koji je trebalo da bude vraćen do sredine jula 2016. Sljedeća hipoteka na ovu nekretninu upisana je u maju prošle godine godine zbog duga od 800 hiljada eura, koji je trebalo da bude vraćen u roku od 13 mjeseci. Sve hipoteke su izbrisane. Jedina nekretnina koju avio-kompaniji nije opterećivala hipotekama je mali poslovni prostor u Budvi od 73 kvadrata.

Vlada je u septembru prošle godine nacionalnom avio-prevozniku omogućila novu državnu pomoć od 2,34 miliona eura, samo tri mjeseca nakon prethodne. Ova sporna državna pomoć obezbijeđena je tako što su Aerodromi Crne Gore svoj profit od 2,37 miliona eura založili kao depozit u Hipotekarnoj banci koji je bio keš garancija za kredit MA. Ovaj kredit dat je na rok od sedam mjeseci uz efektivnu kamatnu stopu od 1,86 osto.Te informacije je objelodanio poslanik SDP-a Raško Konjević iz Vladinih tajnih dokumenata. Državna pomoć u junu je iznosila oko dva miliona eura i taj novac je Vlada isplatila iz tekuće budžetske rezerve Hipotekarnoj banci kod koje je MA bio zadužen uz Vladinu garanciju. Specijalno državno tužilaštvo ispituje obje pozajmice koje je država dala nacionalnoj kompaniji

Rebalansom prošlogodišnjeg budžeta MA je od Vlade dobio oko pet miliona eura kojima su plaćeni dugovi da se avioni kompanija, kako je kazao ministar finansija Darko Radunović, ne bi prizemljili.

Ovogodišnjim rebalansom budžeta, koji parlament treba da usvoji naredne sedmice, izvršna vlast je obezbijedila još oko pet miliona za vraćanje dugova MA.

Vukićević iz ministarstva prelazi u MA

Skupština akcionara MA juče je na vanrednoj sjednci odlučila da profesionalizuje funkciju predsjednika odbora direktora kompanije. Tu poziciju pokriva pomoćnik ministra finansija Nikola Vukićević koji će zbog odluke skupštine otići iz ministarstva.

„Profesionalizacija tog mjesta je neophodnost u ovom trenutku. Kompaniji je potrebna posvećenost u punom kapacitetu, svakodnevni rad da bi MA nastavio s pozitivnim trendovima i ostvario zacrtane ciljeve. Ako tražimo rezultate, ako se odgovornost za njihovo postizanje podrazumijeva, onda je nužno da predsjednik odbora direktora bude profesionalno angažovan s punim radnim vremenom“, saopšteno je iz MA nakon sjednice.

Skupština je usvojila novi statut kojim predviđa mogućnost profesionalizacije funkcije predsjednika odbora direktora, kao i odluku o utvđivanju naknada članovima odbora.

“Statutom je definisano da naknada predsjedniku odbora direktora može iznosti do tri prosječne zarade u kompaniji, a skupština akcionara je odlučila da ta naknada iznosi do dvije i po prosječne zarade”, navodi se u saopštenju.

Nije precizirano koliko iznosi prosječna zarada u MA.

( Vuk Lajović, Siniša Luković )