Žene polako idu ka vrhu

Kada se govori o ženama u politici i u predstavničkim tijelima, one su podzastupljeni pol, iako ih u populaciji ima nešto preko 50 odsto, ocijenila je predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak.

Međutim, kada se pogleda sastav parlamenta, lokalnih parlamenata i Vlade, Drobnjak ocjenjuje da se vidi da žene u toj srazmjeri ne zauzimaju pozicije koje im “sasvim sigurno pripadaju prema njihovim kompetencijama”.

Iako je žena na odborničkim i poslaničkim listama sve više, nerealno je da se do 2020. godine ispuni očekivanje Ujedinjenih nacija da u političkom životu Crne Gore i parlamentu bude 40 odsto žena.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije podsjeća se da od 81 poslaničkog mjesta u Skupštini Crne Gore, 19 zauzimaju žene (23.5 odsto). Podsjeća se i da su žene nedovoljno zastupljene na visokim pozicijama u parlamentu i da su od 14 stalnih parlamentarnih odbora, na čelu tri radna tijela žene. U Vladi četiri ministarska mjesta pokrivaju žene.

U izvještaju EK se navodi da je politička participacija žena i dalje niska i na lokalnom nivou. Od 24 opštine, dvije imaju predsjednicu ženskog pola. Žene, kako se navodi u izvještaju, čine samo 26 odsto odbornika u opštinama.

Drobnjak (DPS) je ocijenila da ima dovoljno žena koje su zainteresovane da se bave politikom, što se, kaže, pokazuje i tokom zasjedanja Ženskog parlamenta, kada je skupštinska sala puna žena koje politički promišljaju, šalju političke poruke i imaju odgovore na pitanja koja su važna za razvoj društva.

Istakla je da je vjekovna neravnopravna raspodjela moći, ne samo u Crnoj Gori nego i u svijetu, dovela do toga da je muškaraca više na mjestima odlučivanja i da se do promjena došlo uvođenjem kvota, bilo da je to unutar partija ili preko izbornih zakona.

Ona je podsjetila da su kvote prvi put uveli u Crnoj Gori 2011., ali da su uvidjeli da su nedjelotvorne, jer do kraja nijesu pozicionirali žene na listama. Potom su izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika došli do toga da u ovom trenutku 30 odsto imena na listi mora biti žena i da među četiri mjesta mora da se nađe jedna žena i da žena mijenja ženu.

“Takva kvota je dala rezultat. Prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma Skupština ima preko 20 odsto žena, 19 poslanica od 81 poslanika. Složićemo se da 23 odsto govori o podzastupljenosti i da je neophodno taj mehanizam popraviti”, ocijenila je Drobnjak.

Ona je kazala da raduje dogovor koji je organizovala Ženska politička mreža sa predsjednicima političkih partija da se ide ka izmjenama izbornog zakonodavstva, gdje će se tražiti da na listama bude 40 odsto žena i da se među svaka tri imena nađe žensko ime.

“Za izmjenu tog zakona potrebna je dvotrećinska većina. Radna grupa za izborno zakonodavstvo radi taj zahtjev, uzet je u obzir...”.

Ona je kazala da kad kvota dostigne 50 odsto, tad se može govoriti o ravnopravnosti žena u političkom životu.

Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, podsjeća da u slučaju da partije ne ispoštuju zakonsku obavezu da u grupi od četiri kandidata imaju ženu, Državna izborna komisija (DIK) je dužna da im izbornu listu oglasi nevažećom ili vrati na dopunu.

“Zahvaljujući zakonskim kvotama, koje su usvojene nakon naše inicijative, koju su podržale parlamentarke, prvenstveno Snežana Jonica i tri političke partije (ne i vladajuća) broj žena u parlamentu se povećao za pet odsto u odnosu na prethodni saziv. Ipak, to nije dovoljno, ravnopravan odnos je 50:50, s tim što broj ne znači mnogo ako ne postoji stvarni senzibilitet za pitanja prava žena”, ocijenila je Raičevićeva.

Ona je istakla da treba unaprijediti zakonski okvir u dijelu koji se odnosi na finansiranje političkih partija i Zakon o političkim partijama koji treba da uključi dodatne afirmativne mjere za žene i, posebno, Zakon o izboru odbornika i poslanika koji treba da predvidi kvotu za žene od barem 40 odsto, uz obavezno rezervisano jedno mjesto za ženu u grupi od tri mjesta na izbornoj listi.

“Neophodan model koji pomaže da žena bude u većem broju jeste model kvota. Niko od žena koje zauzimaju poziciju ne želi da bude žena kvota i da je tu samo zato što je žena. Akcenat je na tome da žene imaju kompetencije, znanje i da hoće da odlučuju o svom životu i o životu države i grada u kome žive”, ocijenila je Nada Drobnjak.

“Treba promovisati pozitivne primjere, obezbijediti medijsku podršku i finansiranje kampanja koje vode žene, jačati međusobnu podrsku političarki i ženskih NVO u pogledu tema važnih za žene u Crnoj Gori”, kazala je Raičevićeva.

Civilna aktivistkinja je istakla da je veoma detaljan pristup ovogodišnjeg izvještaja Evropske komisije temama koje se tiču prava žena, što pokazuje da je to jedan od ključnih uslova za pristupanje CG Evropskoj uniji: “To znači i da će se morati mijenjati dosadašnja pasivna uloga Vlade u ovoj oblasti”.

Portparol Demokratske Crne Gore, Nikola Rovčanin, ocijenio je da je ravnopravno učešće žena i muškaraca u političkom životu jedan od osnovnih principa demokratskog upravljanja i savremenih društava.

„Objektivno posmatrano, Crna Gora je i dalje niskopozicionirana u ovom segmentu. Razlog tome je, u manjem obimu, politička tradicija, sa jedne strane, koja je oskudna u dijelu angažmana žena, a sa druge strane - smanjena motivacija, imajući u vidu cjelokupan politički ambijent“, kazao je Rovčanin.

Španija ima najviše poslanica, kao i predsjednicu parlamenta

Španija je evropska zemlja, koja ima najviše poslanica u nacionalnom parlamentu, a i predsjednica parlamenta je žena. Od 350 poslaničkih mjesta, 164 zauzimaju žene, što znači da je u španskom parlamentu 46,85 posto žena. Time je španski parlament prestigao švedski i finski, pokazuju podaci Evropskog instituta za polnu jednakost.

U Švedskoj su 162 žene u parlamentu sa 349 mjesta, što predstavlja 46,4 posto, a sličan procenat ima i Finska.

Narodna Skupština Srbije ima 93 poslanice (37.2 odsto), dok je poslanika 157 (62.8 odsto).

U hrvatskom Saboru od 151. mjesta, žene pokrivaju 32 (21 odsto), a muškarci 119 (79 odsto) zastupničkih mjesta.

I DPS imao liderku, Vuksanović Stanković bila prva predsjednička kandidatkinja

U Crnoj Gori za sada jedino Demokratska srpska stranka (DSS) ima liderku, Dragicu Perović. Ta slika će danas biti promijenjena, jer će današnjim izborom Draginje Stanković Vuksanović za predsjednicu Socijaldemokratske partije (SDP), Crna Gora dobiti još jednu liderku. Ona je prošle godine postala i prva žena kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore.

Liderke političkih partija u Crnoj Gori do sada su bile i Milica Pejanović Đurišić, koja je 1997. godine nakratko vodila partiju, nekadašnja predsjednica Skupštine Vesna Perović, koja je 2004. godine postala predsjednica Liberalnog saveza, koji se potom ugasio.

Nakon lošeg izbornog rezultata i povlačenja Darka Pajovića sa čela Pozitivne Crne Gore, 2017. godine naslijedila ga je Azra Jasavić.

Liderka Hrvatske građanske inicijative do nedavno je bila Marija Vučinović...

( Željka Vučinić )