Sanjaju i Majami, ali i do Sutomora teško stižu
Ipak, pored brojnih kojima je novac osnovna prepreka da dođu do svog “mjesta iz snova za odmor”, nekolicinu će ovog ljeta obaveze spriječiti da ljetuju van grada
Minulo proljeće bilo je rekordno po interesovanju Crnogoraca za putovanja, najradije ka Španiji, Toskani, Azurnoj obali, Istanbulu..., tvrde u turističkim agencijama.
Kolašinke i Kolašinci, ako je suditi po razgovoru sa njima i predstavnicima turističkih agencija, niti su bili, niti će narednih mjeseci biti dio te statistike.
Rajko Perović iz Atalas turs agencije primjećuje da je slična situacija i u još nekim gradovima na sjeveru.
“Iako agencije ne vode evidenciju ko je iz koje opštine, primjećujem da je kod stanovnika južnijih opština tradicija putovanja izraženija u odnosu na sjever. Iz Kolašina imamo sličan broj putnika kao na primjer i iz Berana ili Bijelog Polja. Mada, istina je i da je u blagom porastu interesovanje za strane destinacije... Nadam se da će Kolašin imati uskoro priliku, otvaranjem auto-puta, za brži ekonomski razoj, pa i Kolašinci za više putovanja“.
Planovi i želje u tom gradu kada je riječ o ljetovanju i putovanjima, mogli bi se najjednostavije izraziti rečenicom – sanjaju Ibicu i Majami, a ljetuju po nekoliko dana na crnogorskom primorju.
Ipak, pored brojnih kojima je novac osnovna prepreka da dođu do svog “mjesta iz snova za odmor”, nekolicinu će ovog ljeta obaveze spriječiti da ljetuju van grada.
428 milijardi eura godišnje troše na ljetovanja građani EU, prema podacima Eurostata. Apsolutni rekorderi prije dvije godine bili su Njemci koji su potrošili 120 milijardi eura, slijede Francuzi (71) i Britanci (61). Oko 45 odsto je potrošeno na domaća putovanja. Na svako putovanje, Evropljani su u prosjeku potrošili 355 eura. Prema prošlogodišnjim podacima Eurostata, Crnogorci su pri dnu ljestvice i troše u prosjeku 195 eura po putovanju. Najmanje novca potroše Litvanci i Rumuni, po 124 eura, dok građani Češke troše u prosjeku 133 eura.
Među njima je i predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.
“Mala lokalna samouprava ima velike obaveze, koje se povećavaju tokom ljetnjih mjeseci. Imam vrlo malo vremena za ljetovanje. Osim uobičajenih boravaka u očevom selu Vranještici i branja voća u ujčevini u Slatini kod Andrijevice, pokušaću da djeci organizujem boravak na moru, makar jedan vikend. Jedino što može biti izazov je što nijesam ništa planirao na vrijeme zbog obaveza, tako da se nadam da djeca neće biti ‘prevarena’ i da ću im obezbijediti bar vikend u Čanju”.
Đukić lokalpatriotski tvrdi da je Kolašin idealan za odmor. Njegovo ljetovanje iz snova, kako kaže, podrazumijevalo bi “bilo koje mjesto na crnogorskom primorju, bez telefona i interneta i najmanje 20 dana”.
Pozorišni reditelj Zoran Rakočević takođe neće na duža putovanja zbog obaveza. On putovanja “ne veže za sezone”.
“Ne volim da idem ‘na more’, jer mi navika sjedenja u ležaljci ili na peškiru, provođenja cijelog dana na plaži - nije bliska. To mi je, čak, izuzetno dosadno. Ipak, to ne znači da ne obožavam Adu i pojedine djelove prekrasne Boke, naše parče raja, koje valjda neće zagušiti gradnjom i ‘valorizacijom’. Ti djelovi Crne Gore upravo su posebni, jer ih se još kapital nije ‘dokopao’ i pretvorio u kvazi mondenska betonirana loundž groblja”. Sjeća se prošlogodišnjeg boravka na Hvaru, kada je jedva uspio da se izbori za sedam slobodnih dana. Rakočević preferira putovanja koja podrazumijevaju “nova saznanja, kulture, predjele…” Kaže da se nada da će oko Nove godine uspjeti da se “izgubi negdje dalje, na dvije nedjelje”.
Novinarka RTCG Dragana Šćepanović kaže da dvije godine nije putovala, zbog profesionalnih obaveza. Odnedavno je majka i planira da sa suprugom i kćerkom to nadoknadi. Rado bira za odmor netaknutu priorodu.
“Do sada smo vikendom posjećivali nacionalne parkove, jer volimo netaknutu prirodu. Kad ne pođemo na neku drugu destinaciju, naš izbor je Biogradsko jezero. Planiramo da provedemo nekoliko dana na Bjelasici, na kojoj moji imaju vikendicu. Ići ćemo do našeg primorja... Nije bitno gdje idete, već sa kim i koliko kvalitetno provodite vrijeme”.
Rado bi se odmarao na Ibici, ali će, uvjeren je frizer Mirko Vlahović, biti dobar provod i na crnogorskom primorju. On kaže da voli muzičke festivale.
Sredovječna Kolašinka Vesna Kljaić na ljetovanje i rehabilitaciju će u Igalo.
“Radim najteži posao da bih to sebi omogućila, jer od primanja ne bih mogla ni do Sutomora jednom mjesečno, i to vozom. Voljela bih otići u Majami. To mi je san. Nažalost, daleke ekskluzivne destinacije su mi dostupne samo ‘virtuelno’. Moje vršnjakinje u nekim srećnijim zemljama, sigurno ovo životno doba koriste za putovanja, mi se ovdje moramo se pomiriti sa činjenicom da nam je mnogo šta luksuz”.
Nekoliko dana na moru i toliko na planini, sve je što Vesna Vukićević Bulatović, kako kaže, ovog ljeta može sebi da priuštiti. Sanja o ljetovanju u Grčkoj.
“O tome mogu samo da sanjam. Majka sam četvoro djece. Politički nepodobna i prevarena od države, pa su u skladu sa tom situacijom i moje mogućnosti za ljetovanje”.
Vedran bi u planine, a ne bi plaže i suncobrane
U rodnom gradu će ljetovati fotograf i student Fakulteta političkih nauka Vedran Vujisić.
Kaže da će mu kolašinsko ljeto biti dovoljno zanimljivo - i profesionalno i lično.
Preporučje taj grad za odmor i drugima.
“Kao reprezentativan uzorak Kolašinca, baš i ne podnosim vrućinu. Kao i prethodne godine, ljetovaću u Kolašinu, gdje i živim. Za mene, najbolji odmor predstavlja provođenje slobodnog vremena sa porodicom, sretanje poznatih lica na kolašinskim ulicama, nadoknađivanje propuštenih trenutaka sa drugovima i drugaricama iz srednje škole i fotografisanje manifestacija koje se održavaju u Kolašinu”.
Kaže da za njegove vršnjake okolina Kolašina može biti vrlo inspirativna i zanimljiva. Preporučuje aktivan odmor na Sinjajevini i Bjelasici. To, takođe, može biti, tvrdi, “ljetovanje iz snova”.
“Ideal odmora za mene nije ležanje na plaži pod suncobranom, već planinarenje, uživanje u prirodi i krajoliku. Sa takvog odmora bih se vratio nesumnjivo sa srcem punim miline, plućima punim čistog planinskog vazduha i nesumnjivo sa punom memorijskom karticom foto-aparata”.
( Dragana Šćepanović )