Trošenje novca iz budžeta ne može biti državna tajna
Iz MANS-a su naveli da se sve informacije koje su iz te NVO tražili od DRI, prvenstveno odnose na potrošnju budžetskih sredstava, pa ocjenjuju da ne bi trebalo da postoji osnov da se one proglase za državnu tajnu
Zakon o tajnosti podataka naširoko se zloupotrebljava kako bi se od javnosti sakrili čak i najosnovniji podaci, o čemu svjedoči i primjer informacija koje se odnose na projekat izgradnje auto-puta, ocijenili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), organizacije koja je više puta tražila dokumentaciju od Državne revizorske institucije (DRI).
Takav zahtjev DRI, iz MANS-a su, podsjeća direktor Istraživačkog centra Dejan Milovac, upućen je posljednji put krajem prošle godine.
“Ta institucija nam je ograničila pristup dokumentaciji koju su imali u posjedu samo na onu za koju su dobili odobrenje od Ministarstva saobraćaja, dok je ostatak označen stepenom tajnosti ‘interno’. Podaci koji su uskraćeni javnosti se, između ostalog odnose na sastav Jedinice za implementaciju projekta izgradnje auto-puta, odnosno Rješenje o njenom formiranju, zatim informacija o naknadama koje primaju članovi ovog Vladinog tijela i mjesečni troškovi koje ima ova Jedinica. Posebno kao tajna označeni pojedinačni ugovori o pružanju usluga koji su zaključivani sa članovima ovog tijela”, kazao je on “Vijestima”. Milovac dodaje da su tajnom proglašena i rješenja o naknadama koja su dobijali članovi timova za sprovođenje eksproprijacija, te timovi za definisanje različitih tehničkih rješenja u vezi s potrebama izgradnje auto-puta.
“Oznaka tajnosti je stavljena i na set zaključaka Vlade koji su donijeti u vezi sa izgradnjom auto-puta i to na način da nije moguće saznati ni na šta se odnose ta dokumenta, odnosno šta je bio predmet odlučivanja Vlade. Vlada je sklopila i Ugovor o pružanju usluga pravnog savjetovanja za potrebe realizacije projekta auto-puta, ali nije moguće saznati sa kojim advokatom ili advokatskom kancelarijom jer je i ta dokumentacija proglašena za tajnu”, podsjeća Milovac.
Iz MANS-a dodaju da se sve informacije koje su iz te NVO tražili od DRI, prvenstveno odnose na potrošnju budžetskih sredstava, pa ocjenjuju da ne bi trebalo da postoji osnov da se one proglase za državnu tajnu.
“U ovom slučaju ne govorimo o tajnom vojnom projektu Vlade Crne Gore, već o najvećem i najskupljem infrastrukturnom projektu za opštu upotrebu. Ne postoji niti jedan valjani razlog iz kojeg je bilo potrebno proglasiti za tajnu naknade koje primaju ljudi uključeni u realizaciju projekta, prije svega jer se njihove plate isplaćuju iz budžeta”, poručio je Milovac. Iz MANS-a smatraju da je samo taj primjer “dovoljan pokazatelj u kojoj mjeri državne institucije zloupotrebljavaju Zakon o tajnosti podataka”.
“Institucije potpuno svojevoljno proglašavaju za tajnu čak i one podatke koje bi trebalo da same, bez poziva javnosti, objavljuju. Takva praksa naišla je na oštre kritike i domaće i međunarodne javnosti, a da je problem postao alarmantan pokazuje i posljednji izvještaj Evropske unije u kome se eksplicitno navodi da je postoji ozbiljna zabrinutost zbog sve učestalije prakse da se informacije proglašavaju za tajne kako bi se onemogućio pristup takvim podacima”, kazao je Milovac.
MANS je u više navrata apelovao na Ministarstvo odbrane kao nosioca izrade spornog dokumenta da iz predloga izmjena Zakona ukloni odredbe.
Poziv resoru Predraga Boškovića da iz predloženih izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe kojima se, kako navode, predviđa neustavno skrivanje informacija od javnog značaja, uputili su prije tri dana i predstavnici medija, te više od 30 nevladinih organizacja.
Predloženim izmjenama se, kako su naveli u zahtjevu, omogućava svim državnim organima da proglase informacije tajnom, ukoliko bi njihovo otkrivanje uticalo na “ostvarivanje funkcije organa”.
Izmjene Zakona su, ističu iz civilnog sektora, predložene nakon “sve prisutnije prakse državnih organa da kriju ključne informacije o svom radu i potrošnji državnog novca” koje su ranije bile javno dostupne.
Iz MANS-a dodaju da, ako zakon ostane u obliku u kojem to predlaže resor Boškovića, “biće to u direktnoj suprotnosti ne samo sa već stavovima EU, već prije svega u nesaglasju sa Ustavom Crne Gore, te brojnim međunarodnim konvencijama i dobrom praksom koja se odnosi na pristup informacijama od javnog značaja”.
Iz Ministarstva odbrane prije dva dana su poručili da se sve primjedbe na Zakon o tajnosti podataka mogu iznijeti na javnoj raspravi koja je u toku, te da će one biti razmotrene sa predstavnicima Direkcije za zaštitu tajnih podataka i tog resora na okruglom stolu koji će biti organizovan 9. jula.
( Damira Kalač )