Kad Staljin "izroni iz jezera": Užarena debata u ruskom gradiću

Planinski gradić Kusa na Uralu je malo mjesto bez velikih priča, ili je bar tako bilo dok na dnu lokalnog jezerceta nije pronađena statua nekadašnjeg sovjetskog lidera Josifa Staljina i izazvala užarenu debatu o njegovom nasljeđu otvarajući tako stare podjele.

Stanovnici Kuse, mjesta sa 18.000 ljudi, tokom radova na smanjenju nivoa jezera 2018. su primijetili veliku Staljinovu statuu.

Niko ne zna da kaže kako je betonski kip tu završio. Komunistički aktivista Stanislav Safejev je za nju saznao preko fotografije na internetu.

Safejev, pripadnik patriotkog pokreta "Duh vremena", uz pomoć drugih aktivista je pokupio kip i prebacio ga kod sebe radi restauracije.

Kako tvrdi, ponovno postavljanje statue bi "poboljšalo razumijevanje i znanje o tom istorijskom periodu".

Međutim, suočio se s "ogromnim pritiskom" lokalnih vlasti koje imaju drugačije ideje za Staljina.

Predsjednik opštine Kusa Jurij Lisjakov želi da statua bude smještena u muzej koji bi "ispričao priču te ličnosti i priču o otkrivanju i restauraciji".

Prema njegovim riječima, ekstremne varijacije temperature u Kusi, od -40 stepeni zimi do 40 stepeni ljeti, oštetile bi betonsku strukturu kipa.

Stanovnici Kuse su podijeljeni na one koji Staljina žele u muzeju i one koji bi ga radije vidjeli na javnoj površini.

Marija Tarinina (69) rođena je nekoliko godina prije Staljinove smrti 1953. Njeno sjećanje na Staljina je stoga veoma živo.

"To možda ima veze s mojom mladošću, kada su Staljin i Lenjin bili lideri (...) Ja sam za restauraciju", rekla je ona.

Drugi se sjećaju staljinističkih represija u kojima su ubijeni milioni sovjetskih građana.

"Učinio je mnogo za zemlju, za Sovjetski Savez. Medjutim, ima i više nego dovoljno dokaza da je loše postupao prema svojim sunarodnicima", kaže 39-ogodišnja Irina Aksjonova.

Kusa, kao i većina ruskih gradova, već ima spomenik Vladimiru Iljiču Lenjinu, vođi Oktobarske revolucije i osnivaču Sovjetskog Saveza.

Staljinovi spomenici su, s druge strane, uklonjeni nakon što je njegov nasljednik Nikita Hruščov 1956. osudio njegove zločine.

Kako bilo, debata u Kusi prikazuje ambivalentnost i zaborav ruskog društva u vezi sa Staljinom. Jedno prošlogodišnje istraživanje je pokazalo da polovina Rusa starih od 18 do 24 godine nikada nije čula za staljinističke represije.

U drugom istraživanju, objavljenom ove godine, 70 odsto Rusa je pozitivno ocijenilo istorijsku ulogu sovjetskog diktatora.

( Agencija BETA )