Marković: Međusobno povezivanje zajednički interes zemalja regiona
Predsjednik Vlade je rekao da je infrastrukturni razvoj i preduslov i sredstvo za brži privredni rast
Međusobno povezivanje je zajednički interes država regiona, čija infrastruktura se gradi za vrijeme u kojem će postati dio mreže Evropske unije (EU), ocijenio je premijer Duško Marković.
On je, kako je saopšteno iz Vlade, na plenarnoj sjednici Samita Zapadnog Balkana u Poznanju, kazao da je još finalnom deklaracijom samita u Berlinu konstatovano da je politika proširenja EU odigrala ključnu ulogu u značajnim postignućima zemalja regiona na polju stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa, osavremenjavanja uprave, razvoja ekonomije i društva u cjelini.
“Agenda povezivanja u tome ima ključni značaj. Razvoj glavnih infrastrukturnih koridora podrazumijeva jasnu viziju koja čini Agendu povezivanja konkretnim ohrabrenjem da integracija država Zapadnog Balkana u EU mora doći na red”, naveo je Marković.
Saobraćajni i energetski koridori, finansijski podržani pod okriljem tog procesa, šalju jasne poruke da se infrastruktura država regiona gradi za vrijeme u kojem će postati dio infrastrukturne mreže EU.
“Naši putevi i pruge nalaze se na koridorima koji su i formalno harmonizovani sa osnovnom saobraćajnom mrežom EU. Naši gasovodi i dalekovodi grade se na način da omoguće nesmetan protok i slobodnu trgovinu električnom energijom i prirodnim gasom na jedinstvenom evropskom tržištu”, kazao je Marković.
On je rekao da je povezivanje zajednički interes i kada je u pitanju međusobno povezivanje država regiona, ali i sa državama članicama i EU.
“Veoma je važno da ova poruka, opstane i dodatno dobije na snazi. Ne radi se samo o građanima Zapadnog Balkana. Značaj jadranskojonskog putnog pravca, primjera radi, za koji je Crna Gora prošle godine dobila izdašnu podršku EU, gotovo je podjednak za komforno putovanje od crnogorskog Herceg Novog do albanske Valone, kao za put od hrvatskog Dubrovnika do grčke Janine”, naveo je Marković.
Agenda povezivanja, kako je dodao, daje rezultate. Dinamika možda jeste sporija od očekivane, ali su rezultati konkretni i opipljivi.
“Vjerujem da već danas svi možemo podijeliti po neki primjer projekta finansijski podržanog na jednom od prethodnih samita, koji se uspješno privodi kraju”, saopštio je Marković.
Crna Gora ovih dana završava prvu fazu transbalkanskog elektroenergetskog koridora, povezujući elektroenergetske sisteme regiona sa Italijom i još jednom potvrđujući da su regionu podjednako potrebne i interne veze, koliko i jake veze sa susjednim članicama EU.
“Zato je jako važno da ne gubimo fokus sa uspješnih segmenata ovog procesa, nekritičkim širenjem na sve veći broj oblasti koje bi dobile naše formalno pokroviteljstvo. Regionalna ekonomska saradnja jeste veoma važna tema, ali čak ni nju ne moramo uvijek posmatrati potpuno odvojeno od infrastrukturnog povezivanja. I nema razloga da uspješnu priču i koncept Agende povezivanja ne širimo na oblasti koje identifikujemo kao posebno bitne”, rekao je Marković.
On je dodao da je infrastrukturni razvoj i preduslov i sredstvo za brži privredni rast. Dobro je i poželjno da se Agenda povezivanja širi sa saobraćaja i energetike na digitalnu agendu.
“Potrebna su nam i pametnija rješenja u saobraćaju i energetici, moramo otvoriti dijalog o energetskoj tranziciji, dekarbonizaciji i održivom razvoju. Ali ni ova pitanja kao ni gužve na graničnim prelazima nijesu samo posljedice nesavršene administracije i neće se riješiti samo reformskim mjerama”, smatra Marković.
Mnogo češće se radi o, kako je naveo, jednostavnoj fizičkoj neadekvatnosti infrastrukture, za koju su potreba finansijska sredstva.
“Međutim, da ne bude zabune – niko od nas ne želi 'bijele slonove' u našoj infrastrukturi, čak ni kad bi bili besplatni”, saopštio je Marković.
Prema njegovim riječima, zajednički interes se mora ostvarivati kroz oblike tješnje saradnje institucija EU i vlada država regiona. Uzor treba tražiti u modelima Energetske i Transportne zajednice i unaprjeđivati ih.
“Nekritičko umnožavanje inicijativa, uz rizik da budu prepuštene same sebi i ličnoj kreativnosti pojedinaca, umjesto jasnih smjernica i institucionalnog okvira koji garantuju zvanične adrese iz regiona i EU, moglo bi stvoriti nepotrebnu konfuziju i relativizovati nesumnjivo pozitivan doprinos Berlinskog procesa”, rekao je Marković.
U tom smislu, Crna Gora spremno očekuje najavljene inicijative na unaprjeđenju Zapadnobalkanskog investicionog okvira i ostaje konstruktivan partner zapadnobalkanskim susjedima, članicama EU i Evropskoj komisiji u procesu koji će voditi ka pristupanju država regiona u EU, zasnovanom na mjerljivim individualnim rezultatima.
( MINA Business )