Vlada usvojila program za 2019: Prioritet "nastavak dinamičnog procesa evropske integracije"

Vlada Crne Gore je danas usvojila Program rada Vlade za 2019. godinu.

Kao prioritetni ciljevi Vlade, u programu se navode "nastavak dinamičnog procesa evropske integracije, snažan ekonomski rast, suzbijanje sive ekonomije i unapređenje javnih usluga"

Potpredsjednik za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović je kazao da je ključno opredjeljenje Vlade u ovoj godini stvaranje uslova za rast životnog standarda građana.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin je na presu nakon sjednice kazao da je "snažan fokus Vlade ove godine na unapređenju javnih usluga".

Očekuju otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja

On je rekao da , kada je riječ o prvom cilju Vlade – procesu pristupanja Evropskoj uniji – postavljeni vrlo konkretni i mjerljivi ciljeve.

"Ove godine očekujemo da ispunimo uslove za otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavalja, dobijanje jasnih smjernica od evropskih partnera za konačno zatvaranje pregovora u ključnim poglavljima posvećenim vladavini prava, i postepeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja“ saopštio je Pažin.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović je rekao da očekivanja zasnivaju na "veoma uspješne dvije prethodne godine". Dodao je da je ambicija Vlade da, uprkos "podignutoj ljestivici, nastavi sa snažnim stopama ekonomskog rasta kako bi što prije postigla ono što je konačni cilj – dostizanje visokog kvaliteta života građana".

"Dodao je da ovaj cilj zasnivamo i na ostvarenoj makroekonomskoj stabilnosti države, očuvanju stabilnosti finansijskog sektora, realizaciji krupnih infrastrukturnih projekata, održivoj valorizaciji resursa i Implementaciji razvojnog Programa prijema u državljanstvo Crne Gore radi investicija", saopšteno je iz Vlade.

U suzbijanju sive ekonomije, kao trećem prioritetu Vlade, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem najavio je pokretanje sveobuhvatnih aktivnosti protiv neformalne ekonomije u svim njenim pojavnim oblicima, potpunu koordinaciju svih nadležnih institucija i kroz dodatnu saradnju sa zainteresovanim akterima, posebno sa socijalnim partnerima. "Mi mislimo da to treba da bude zajednička platforma", rekao je Simović.

Kao rezultat realnog ostvarivanja ovih ciljeva, rekao je potpredsjednik Simović, očekuje se nastavak otvaranja novih i poboljšanja kvaliteta postojećih radnih mjesta, povećanje životnog standarda građana i to kroz jasne i mjerljive indikatore: kroz minimalnu cijenu rada, kroz dalju redovnost penzija, njihovo usklađivanje, sagledavanje prostora i za eventalno povećavanje za sniženje poreskih stopa narad što povećava konkurentnost privrede i otvara prostor za otvaranje novih radnih mjesta.

"Građani da osjete efekte reformi"

Potpredsjednici Vlade Crne Gore Milutin Simović i Zoran Pažin istakli su važnost unapređenja javnih usluga građanima za šta su od Evropske komisije već obezbijeđena četiri miliona eura, a nakon ispunjenja kriterijuma očekuje se još osam miliona. Istovremeno je odmakao proces pregovaranja sa Svjetskom bankom o podršci u visini od 15 miliona eura, saopšteno je iz Vlade.

Pažin je najavio dodatne napore Vlade da građani osjete efekte reformi.

"I to je mjerilo našeg ukupnog uspjeha. Osnovni zadatak je prilagođavanje javne uprave potrebama građana i privrede“.

Pažin je najavio i da je plan Vlade da već u prvom kvartalu utvrdi predloge zakona o medijima i zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG.

"Oba nacrta zakona izradila je radna grupa koju su činili predstavnici medija, akademske zajednice, civilnog sektora i državnih institucija. Zatražili smo i dobili komentare eksperata Savjeta Evrope i OEBS-a. Nacrti medijskih zakona su trenutno na javnoj raspravi. Nakon što još jednom saslušamo zainteresovanu javnost i sagledamo sugestije sa javne rasprave, nacrti će biti poslati na još jedno ekspertsko čitanje i dostavljeni Evropskoj komisiji na mišljenje“, rekao je Pažin.

U drugom kvartalu, saopštio je, Vlada planira da utvrdi Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

"U tom smislu, Vlada je zadužila Ministarstvo za ljudska i manjinska prava da pripremi nacrt zakona koji će urediti odnose države i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, na način koji garantuje punu slobodu vjeroispovjesti, u skladu sa evropskim standardima.“

U trećem kvartalu planirano je utvrđivanje Predloga zakona o unutrašnjim poslovima.

"Ovim će se stvoriti normativni uslovi za nastavak reforme Uprave policije, postupanje policije u skladu sa evropskim standardima, kao i pitanja unutrašnje organizacije i jačanja kadrovskih kapaciteta.“

U četvrtom kvartalu planirano je donošenje Predloga zakona o alternativnom rješavanju sporova. Ovaj zakon, kako tvrdi Pažin, obezbijediće građanima i privredi znatno brži i jeftiniji način rješavanja sporova, izvan dugotrajnih sudskih postupaka, navodi se u saopštenju Vlade.

"Donošenjem ovog zakona, građani će dobiti bolji pristup pravdi, a poslovna zajednica pouzdaniji oslonac za stvaranje nove vrijednosti u društvu“, rekao je on.

Usvojen i dvogodišnji program pristupanja EU

Vlada je na današnjoj sjednici donijela i Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2019 – 2020 koji predstavlja dvogodišnji plan zakonodavnih, strategijskih i administrativnih reformskih aktivnosti Vlade Crne Gore na polju evropske integracije i sprovođenja obaveza iz pregovaračkog procesa.

"Realizacija obaveza iz Programa, vodi usvajanju i primjeni evropskih standarda u svim oblastima i unapređenju kvaliteta života naših građana, saopštila je savjetnica glavnog pregovarača Dragana Marković povodom usvajanja tog dokumenta.

Marković je, kakao je saopšteno iz Vlade, kazala da će, sprovođenjem ovog dokumenta, Vlada intenzivirati reforme koje vode boljem životnom standardu i kvalitetu života građana.

Kako je saopštila, Programom pristupanja, u narednom dvogodišnjem periodu planirano je donošenje 108 zakona i 254 podzakonskih akata, 112 strateških dokumenata, kao i jačanje administrativnih kapaciteta u institucijama koje su nosioci reformskih aktivnosti.

“Najviše obaveza u zakonodavnom dijelu očekuje nas u poglavljima: 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, a najveći broj podzakonskih akata u poglavljima: 1 – Sloboda kretanja robe, poglavlja 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fotosanitarni nadzor, poglavlja 14 – Saobraćajna politika i poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Najveći broj strateških dokumenata planiran je u okviru poglavlja 14 – Saobraćajna politika, 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost i 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Najveća potreba za jačanjem administrativnih kapaciteta je u okviru poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, 27 – Životna sredina i klimatske promjene, te poglavljima 1 – Sloboda kretanja robe i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje”, saopštila je Marković.

Ona je istakla da će najviše obaveza u sprovođenju PPCG-a imati resori ekonomije, finansija, poljoprivrede i ruralnog razvoja i saobraćaja i pomorstva.

Imajući u vidu značaj poglavlja 23 i 24 za napredak u pristupnim pregovorima, Marković je istakla da su Programom pristupanja planirane aktivnosti s ciljem ispunjenja privremenih mjerila u ovim oblastima, saopšteno je iz Vlade.

Marković je pojasnila da je u ovim poglavljima planirano donošenje više zakona, poput Zakona o unutrašnjim poslovima, Zakona o medijima i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama EU.

Ona je poručila da će kvalitetno i efikasno sprovođenje Programa pristupanja, osigurati unapređenje rezultata pregovaračke strukture, održanje dobre dinamike procesa pristupanja i postizanje unutrašnje spremnosti za privremeno zatvaranje poglavlja.

( Vijesti online )