Podgorica: Gledaju li odbornice preko političkog plota svojih partija?

Od 61 odbornika u Skupštini Glavnog grada, 39 odsto su žene, osim na verbalnom nivou pozivanja na žensku solidarnost, čini se da je, zasad, saradnja odbornica ograničena u velikoj mjeri partijskim pravilima

3416 pregleda1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Luka Zeković

Postoji li tajni ženski politički jezik koji bi mogao biti vezivo saradnje odbornica u gradskom parlamentu, ili su i one ograničene partijskim pravilima i ušančene u stroga pravila i podjele na našoj političkoj sceni. Sa jedne strane, sve je veća prisutnost žena u političkom životu, od 61 odbornika 39 odsto su žene u gradskom parlamentu, ali sudeći po izjavama odbornica njihova saradnja sa koleginicama iz suprotstavljenih političkih partija svodi se na kozmetičku ljubaznost.

Odbornica Ivana Bojović iz Demokrata kaže da je “saradnja odbornica u Skupštini Glavnog grada na nivou saradnje opozicionih klubova, odnosno političkih partija. Što se Demokratske Crne Gore tiče, otvoreni smo za saradnju sa svim političkim subjektima čiji programski ciljevi nijesu suprotni Programu naše partije”, kaže Bojović.

Ona dodaje da, kao što je javnosti poznato, Demokratska Crna Gora isključuje svaki vid saradnje sa Demokratskom partijom socijalista, a razloge i stavove su od nastajanja partije javno saopštili građanima Crne Gore.

“Dakle, odbornice kao članice našeg Kluba u Skupštini Glavnog grada imaju potpunu slobodu saradnje sa članicama drugih klubova na principima poštovanja Ustava, zakona, statuta, programa, a posebno na principima načela rodne ravnopravnosti, načela unapređenja položaja mladih, načela javnosti i otvorenosti”, ističe Bojović.

Njena koleginica iz DPS-a Ksenija Aranitović tvrdi da u Skupštini Glavnog grada postoji korektna saradnja između odbornica iz više političkih partija i odborničkih klubova koja će daljim upoznavanjem biti i produbljena.

“Rekla bih da postoji jedna vrsta ženske solidarnosti i da bi u narednom periodu takav vid saradnje trebalo da bude i u državnom parlamentu, uspostavljanjem neke ženske međupartijske saradnje. Znam da takav model na efikasan način postoji u Makedoniji i mislim da je to nešto što bismo mogli implementirati. Isto tako, vjerujem da će svrsishodnija komunikacija između nas, političko aktivnih žena biti ta koja će motivisati mnoge druge žene da se aktivnije uključe u politički život Crne Gore”, kaže Aranitović.

Ona ukazuje da je ženski politički aktivizam je godinama u porastu na crnogorskoj političkoj sceni.

“Tome sa jedne strane doprinosi i ukupna emancipacija našeg društva, ali i napori koje partije ulažu kako bi poboljšali zastupljenost žena na svojim listama i partijskim organima. Demokratska partija socijalista jedan je od predvodnika u tom procesu, što smo i dokazali na skoro održanim izbornim konferencijama, jer je u gotovo svakom opštinskom odboru zastupljenost žena 40 i više procenata. Takav trend će se nastaviti i na Kongresu naše partije, ali i na listi za predstojeće parlamentarne izbore. Pohvalila bih ovom prilikom i rad Ženske političke mreže koja je snažno doprinijela i doprinosi međupartijskoj saradnji i upravo ta saradnja ženskih organizacija političkih partija može biti dobar most saradnje za političke subjekte u Crnoj Gori”, kaže Aranitović.

Odbonica URA Marija Radulović ističe da su u klubu partije kojoj pripada, u gradskom parlamentu, imaju isti broj odbornika i odbonica.

“Što se tiče odbornica URE u podgoričkom parlamentu, mi nastojimo da razvijamo dobre i skladne odnose sa svim ostalim odbornicama u parlamentu Glavnog grada. To znači žensku solidarnost, uzajamno poštovanje i razumijevanje. Građanski pokret URA je partija koja baštini konstruktivnost i uvijek će dati prednost takvim intencijama od bilo kog političkog subjekta da dolaze. Dakle, u tom pogledu nijesu izuzetak odbornice, već je to načelo kojim se rukovodi svaki odbornik ili funkcioner naše partije”, kaže Radulović.

“Istina, konkretnih, institucionalnih oblika saradnje odbornica u podgoričkom parlamentu nema van parlamentarnih zasjedanja, a što se tiče nas ostajemo otvoreni za saradnju za sve konstruktivne i racionalne prijedloge koje bi značile unapređivanje političkog ambijenta i života građana ma od koga oni dolazili”, kaže Marija Radulović URA.

Odbornica Socijaldemokrata Marija Blagojević napominje da Skupština Glavnog grada u svom sastavu ima 39% žena. To je više od zakonskog minimuma od 30%, a bliže onome što je novi zahtjev žena iz svih političkih partija, a to je da se kvota poveća na 40%.

“Što se tiče komunikacije između odbornica u lokalnom parlamentu, rekla bih da je dobra, u onoj mjeri u kojoj je postojala zbog povremenog nepojavljivanja opozicije na sjednicama. Mislim da lokalni nivo mora biti lišen visoke politike, jer se mi bavimo stvarima koje na najneposredniji način utiču na život svih naših sugrađanki i sugrađana i da u tom smislu treba da imamo i odgovornost, ali i otvorenost za nalaženje najboljih rješenja, bez obzira na to od koga predlozi dolaze. Lično imam dobru komunikaciju sa svim koleginicama i kolegama i spremna sam uvijek da doprinesem izgradnji atmosfere uzajamnog poštovanja i dijaloga, kojem je mjesto u institucijama u koje su nas građanke i građani birali da zastupamo njihove interese”, kaže Marija Blagojević iz Socijaldemokrata.

“Mislim da je Crna Gora spremna za to, a takođe mislim da su neke lokalne samouprave, a među njima i Podgorica, odavno spremne, jer su u posljednja dva saziva značajno premašivale zakonom traženi minimum. Žene su više od polovine stanovništva i u Crnoj Gori i u Glavnom gradu i pripada im da utiču na sve politike koje se odnose na njihov svakodnevni život. Mislim da iskustva posljednjih nekoliko saziva i državnog i lokalnih parlamenata pokazuju koliko je važno imati žene na mjestima odlučivanja. Žene daju drugačiji ugao gledanja na politike i spremnije su na kompromis. Primjer za to je i Ženska politička mreža koju čine političarke iz 16 partija, poslanice, odbornice, aktivistkinje. One su svojim djelovanjem doprinijele stvaranju drugačije političke kulture i pokazale da je moguće zajednički raditi na ostvarenju ciljeva u vezi sa kojima su saglasne. Vjerujem da su najveći uspjesi ovog modela saradnje tek pred nama”, kaže Blagojević.