Dodatan oprez pri izvještavanju

Četiri žalbe koje je podnijela gospođa Tijana Ćoso: 52019 (na tekst ”DBR još u stečaju, zgrada propada”, autora Vuka Lajovića), 62019 (na tekst ”Stečajna upravnica nije zaštitila stečajnu masu”, autora Vuka Lajovića), 72019 (na tekst ”Najviše stečajeva dobili novinarka RTCG-a i žena bivšeg šefa SAJ-a, autora Milorada Miloševića i Gorana Kapora) i 82019 (na tekst ”Više od polovine stečajnih upravnika bez posla, dok neki dominiraju”, autora Milorada Miloševića i Gorana Kapora) procesom medijacije su maja ove godine riješene na sporazumni način, tako što su svi novinari na čije se tekstove žalila i glavni urednik Srdan Kosović prihvatili njen predlog poravnanja. Podnositeljka žalbe, novinari i glavni urednik usaglasili su se da će novinari pokazati dodatan oprez u izvještavanju o ovoj temi i da će je kontaktirati ukoliko ubuduće budu pisali o ovom slučaju, kako bi se osigurala cjelovitost izvještavanja, odnosno poštovanje načela 1 Kodeksa novinara/ki Crne Gore (KNCG), odnosno njegove smjernice 1.2. Tačnost. Prihvatanjem predloga poravnanja postupak po žalbama je bio obustavljen, u skladu sa čl. 8 Poslovnika o radu zaštitnika prava čitalaca Vijesti.

Međutim, 3. juna, dvadesetak dana nakon što se postignut dogovor, objavljen je tekst ”Kupci stanova: Završite stečaj u DBR-u”, autora Vuka Lajovića. U tekstu koji se tiče stečaja DBR-a i u kom se pominje stečajna upravnica ove firme, gospođa Ćoso, navedena je njena izjava iz februara mjeseca tekuće godine. Po saznanju o objavljivanju teksta kontaktirala sam glavnog urednika pitanjem zbog čega je došlo do kršenja postignutog dogovora. U narednih nekoliko dana dobila sam odgovore od novinara Lajovića, dežurnog urednika Kapora i na koncu i od glavnog urednika gospodina Srdana Kosovića.

Novinar Lajović u svom izjašnjenju ističe da tekst predstavlja ”isključivo izvještavanje sa skupa”, ali takođe napominje da je, dostavivši tekst urednicima, ukazao na to da ukoliko smatraju da treba da pozovu gospođu Ćoso to i učine jer on nije imao njen kontakt.

Dežurni urednik Kapor koji je uređivao tekst i dopunio ga urednički u svom je izjašnjenju naveo da ”nije bilo razloga da u ovom slučaju pozivamo gospođu Ćoso, jer je stanari niti bilo ko drugi u tekstu ne pominje niti polemiše sa njom. Takođe, ni tema pisma da li će stečaj biti okončan ili nije u njenoj nadležnosti već u nadležnosti stečajnog sudije i Privrednog suda”. Kada sam u odgovoru dežurnom uredniku podsjetila na uslove poravnanja sa kojima su se složili, on je ponovio svoj stav da ne smatra da je bilo potrebe da kontaktiraju stečajnu upravicu, niti da smatra da je izvještavanjem sa skupa kupaca stanova u zgradi DBR-a bez kontaktiranja gospođe Ćoso prekršen postignuti dogovor.

Nakon novinara i dežurnog urednika i glavni urednik je dostavio izjašnjenje u kome navodi da smatra da su ”kolege postupale sa dobrom namjerom i u skladu sa dogovorom. Iz mog viđenja, ovo je situacija u kojoj Vijesti nisu, uslovno rečeno, same birale temu i nismo se bavili pitanjem zato što smo htjeli opet da pokrenemo temu, već se radi o događaju koji je naš novinar pratio i stoga spada u klasičan izvještaj sa nečega što se dogodilo. Izjava Tijane Ćoso je data radi konteksta i u kontekstu datih informacija ne mislim da postoje okolnosti na koje bismo zvali za novu izjavu. Mislim da to ukazuje da namjera nije bila da se prekrši dogovor već da je sve urađeno sa dužnom novinarskom pažnjom.”

Dogovor je bio da novinari pokažu dodatan oprez u izvještavanju o ovoj temi i da kontaktiraju gospođu Ćoso ukoliko ubuduće budu pisali o ovom slučaju. Pisali su o slučaju stečaja u DBR-u. Pomenuli su gospođu Ćoso. Nisu je kontaktirali. To je kršenje dogovora. Ono što u najvećoj mjeri zabrinjava je to što ni novinari niti glavni urednik i dalje ne smatraju da je došlo do propusta.

U tekstu je navedena izjava Tijane Ćoso iz februara mjeseca kako bi se čitaoci podsjetili na slučaj i kako bi se dao prostor i drugoj strani, što je trebalo da obezbijedi cjelovito i izbalansirano izvještavanje. Međutim, ako je već postojao dobar novinarski refleks i namjera da to bude učinjeno – zašto nisu kontaktirali podnositeljku medijacijom riješenih žalbi, kao što je bilo dogovoreno u maju? Ne radi se o tome da li je u tekstu došlo do kršenja KNCG, riječ je o tome da je dogovor prekršen. Zarad ishoda budućih žalbi i zarad učinkovitosti samoregulacije u “Vijestima” predlozi poravnanja moraju biti ozbiljno razmotreni i isto tako tretirani. Novinari/ke i urednici/e ne treba da prihvataju nešto što ne namjeravaju da poštuju.

Samoregulacija je dobrovoljno preuzimanje odgovornosti za poštovanje načela etičkog kodeksa, a ”kredibilitet novinara/ki i novinarske profesije počiva na profesionalnom poštenju, integritetu i znanju”, kao što u njegovoj preambuli stoji.

Ako želimo da čitaoci imaju povjerenje u samoregulatorni mehanizam u “Vijestima”, dogovori postignuti kroz proces medijacije moraju imati jednako značenje i jednaku obaveznost za sve. Profesionalno poštenje, integritet i znanje novinare obavezuju na to.

Ombudsman ND Vijesti Paula Petričević

( Vijesti online )