Poslodavci traže upola manji namet
Unija poslodavaca zatražila od Vlade da preispita odluku po kojoj poslodavac sa više od 50 zaposlenih plaća poseban doprinos, ako ne zaposli zakonom predviđeni broj osoba s invaliditetom
Unija poslodavaca (UPCG) zatražila je od Vlade da preispita zakonsko rješenje po kome poslodavac sa više od 50 zaposlenih mora da plati 20 odsto od prosječne mjesečne zarade (512 eura) po osnovu posebnog doprinosa za osobe sa invaliditetom (OSI), ako ne ispunjava zakonsku kvotu za zapošljavanje tih osoba.
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, poslodavac sa više od 50 zaposlenih dužan je da zaposli najmanje pet odsto OSI u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Ako to ne uradi, plaća doprinos za svaku OSI koju bi morao da zaposli.
Iz UPCG-a traže da se doprinos smanji sa 20 na 10 odsto prosječne mjesečne zarade za pojedine djelatnosti, koje zbog prirode posla ne mogu da zaposle OSI (građevinarstvo, energetika, rudarstvo...).
Vladin Savjet za zaštitu konkurentnosti zadužio je da Ministarstvo rada i socijalnog staranja razmotri inicijativu i pokuša da je usaglasi sa UPCG–om i predstavnicima udruženja OSI. Taj vladin resor pripremio je novi nacrt zakona.
Poslodavci ukazuju da pojedine firme nemaju uslove za zapošljavanje OSI zbog prirode djelatnosti i da doprinos predstavlja značajan finansijski teret.
Za “Vijesti” navode primjer građevinske kompanije koja mjesečno plaća više od 20.000 eura po osnovu doprinosa.
“Visina izdvajanja posebnog doprinosa za zapošljavanje lica sa invaliditetom ide i preko 20 000 eura (kao što je slučaj kod jedne građevinske kompanije u Crnoj Gori) i predstavlja značajan finansijski teret, pri čemu se poslovi i radna mjesta, zbog specifičnosti i vrste djelatnosti koja se obavlja, ne mogu prilagoditi motoričkim, senzornim, mentalnim, fizičkim ili bilo kojoj drugoj smetnji lica sa invaliditetom. Konkretno, građevinska kompanija koja ima 215 zaposlenih, plaća posebni doprinos za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom na godišnjem nivou od 20.220 eura. Slična situacija je i kod agencija koje se bave zaštitom lica i imovine, koje izdvajaju enormna sredstva, a znamo da njihovi zaposleni zbog samog opisa i vrste poslova moraju ispunjavati posebne psiho-fizičke uslove”, istakli su iz UPCG-a kojom rukovodi Predrag Mitrović.
UPCG je 19. juna dostavila Savjetu za konkurentnost dopis u vezi s Nacrtom zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.
“UPCG je, kao jedan od socijalnih partnera, učestvovala u izradi Nacrta zakona. Pored niza pojedinačnih komentara i sugestija koje smo dostavili Ministarstvu rada za Nacrt pohvalili smo kreatore normi jer je Nacrt sistematičniji, odredbe preciznije i jasnije, te unaprijeđena pojedina rešenja s aspekta uočenih pravnih praznina tokom primjene važećeg zakona više od osam godina. Međutim, i u dopisu upućenom Savjetu za konkurentnost problematizovali smo sadržinu norme u članu 18 stav 2 Nacrta, a koja se odnosi na visinu posebnog doprinosa za zapošljavanje lica sa invaliditetom, a koja nije pretrpjela izmjene u odnosu na važeči tekst. Smatramo da bi procenat od 20 odsto trebalo smanjiti na 10 odsto. Razlozi za to su višestruki.
Prvi, što je enormni novac iz godine u godinu koji su poslodavci uplaćivali na ime i za račun profesionalne rehabilitacije ostao neiskorišćen”, istakli su iz UPCG–a.
Poslodavci ukazuju da i sada imamo situaciju da se na nivou godine ubira 10 miliona eura po osnovu tog doprinosa, a bude iskorišćeno šest miliona.
“S tim što se gro tog novca (tri miliona) odvaja u grant šeme, za koje mi iz Unije nismo sigurni da daje direktne i pozitivne efekte u pogledu aktivnog uključivanja lica sa invaliditetom na tržište rada imajući u vidu iznos koji se opredjeljuje za tu namjenu”kazali su iz UPCG.
Drugi razlog za smanjenje doprinosa je što postoje preduzeća koja uplaćuju sredstva u iznosima i preko 10.000 eura, a nemaju uslova za zapošljavanje lica sa invaliditetom zbog prirode djelatnosti”.
Doprinos neće povećati zaposlenost
Iz UPCG–a naglasili su da je cilj posebnog doprinosa koji uplaćuju poslodavci povećanje zaposlenosti OSI i dodatni stimulans da pokrenu sopstveni biznis, ili bilo koji drugi oblik privredne djelatnosti.
“Međutim, ovakvo zakonsko rješenje neće postići navedene efekte, zbog toga što sa jedne strane predstavlja dodatni finansijski namet za privredu, a sa druge strane ne doprinosi aktivnoj i održivoj zaposlenosti lica sa invaliditetom, a samim tim i punoj socijalnoj uključenosti”.
Ističu posebno opravdanim da se za pojedine djelatnosti (pored pomenutih – građevinarstvo, energetika i rudarstvo) gdje je, ako ne onemogućeno, a ono sigurno izuzetno ograničeno zapošljavanje OSI, predvidi niža stopa.
“Ovo iz razloga što se ne mogu sve djelatnosti istovjetno posmatrati zbog samog opisa posla i ravnopravno posmatrati u dijelu propisanog kvotnog sistema da je poslodavac koji ima više od 50 zaposlenih dužan da zaposli najmanje pet odsto lica sa invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Samim tim, UPCG predlaže da se i u tom dijelu predvidi izuzetak za pojedine grane i djelatnosti (građevinarstvo, rudarstvo, zaštita lica i imovine, turizam i sl.), odnosno da se za njih predvidi manji procenat po kojem bi se obavezivali da zaposle određeni broj lica sa invaliditetom”.
( Marija Mirjačić )