Kako voljeti sebe i nakon neuspjelih veza

Često vidim kako ljudima opadne samopouzdanje nakon što daju sve od sebe da im veza uspije, a to se ipak ne desi. Osoba možda pokušava da na najbolji način i sa najviše truda očuva odnos, ali to ne garantuje da će i uspjeti. Uprakos najboljim namjerama, onaj koji je ostavljen najčešće završi tako što zamrzi… samog sebe.

Pomislili biste možda da bi trebalo da bude obrnuto. Onaj koji ostavlja i koji se ponese loše prema voljenoj osobi trebalo bi da postane „omražen”. Ipak, toliko je negativnih osjećanja zapravo usmereno na samog sebe.

Zato vam predlažem 6 načina pomoću kojih možete rekonstruisati pozitivnu sliku o sebi čak i nakon bolnog raskida.

Prvo

... skupite hrabrost i priznajte sebi da ste i vi imali udijela u ovom raskidu. Ukoliko ste se ponašali destruktivno, ne poričite već prepoznajte šta je to „destruktivno” u vama i polako, korak po korak, krenite ka promjeni na bolje. Oprostite sebi svoju ulogu u tom raskidu.

Drugo

... ukoliko uopšte niste uticali na to da dođe do prekida odnosa, nemojte smaknuti to s uma. Često čujemo da je potrebno dvoje ljudi da bi se uništila veza, ali u vašem slučaju to ne mora biti tačno. Ponekad jedna osoba uništava ono što druga osoba gradi. Ako niste doprinijeli uništavanju veze, priznajte sebi to. Niste savršeni, kao što nije niko od nas. Ipak, nesavršenost nije nužno razlog da se uništi partnerski odnos.

Treće

... ukoliko ste dali sve od sebe, morate shvatiti da niste osoba koja bi trebalo da snosi krivicu za slabosti i poteškoće sa kojima se druga osoba susreće. Druge osobe imaju pravo da donose pogrešne odluke, iako te odluke ponekad mogu povrijediti oboje.

Četvrto

... pokušajte da vježbate osjećanje sopstvene vrijednosti. Vi ste vrijedni, neprocjenjivo, kao osoba, iz prostog razloga što ste posebni, jedinstveni i nezamjenljivi u ovom svijetu. Ova vrijednost je bezuslovna, nije „zarađena” bilo kakvim dobrim i poželjnim ponašanjem. Iz biološke perspektive, potvrđuje nam se isto. Na primjer, vi imate jedinstvenu DNK, i nikada na ovom svijetu, ni pre ni poslije vas, neće postojati osoba koja će biti ista kao vi. Religiozni ljudi idu korak dalje od biologije i dolaze do transcedentnog: „Bog me voli” ili “Ja postojim da budem što sličniji Bogu i da se na njega ugledam”. Drugim riječima, vi ste posebni i nezamjenljivi.

Peto

... vježbajte ideju o „ugrađenoj” i naslijeđenoj vrijednosti. To možete učiniti tako što ćete proširiti ovo svoje saznanje na druge ljude, a zatim i samom sebi. Na primjer, dok šetajući ulicom prolazite pored drugih ljudi, možete pomisliti: „Ova osoba posjeduje vrijednost koja je urođena i koja ne može biti zarađena. Ova osoba sigurno posjeduje neke mane ili slabosti, ali to ne osporava njenu vrijednost. Ta vrijednost je zajednička meni i njoj. Tu vrijednost, urođenu i nezarađenu, posjedujem i ja.”

Šesto

... kada jednom ojačate ideju o sopstvenoj vrijednosti, primijenite je na koncept prethodnih veza: iako je činjenica da su te veze propale, ja još uvek vrijedim. Mene ne definiše uspjeh ili propast jedne veze. Ja sam više od toga, i nezavisno od ishoda veze, ja sam još uvek jedinstvena, posebna i nezamjenljiva osoba.

Svi imamo urođenu vrijednost

Budite na oprezu i održavajte ove misli u ravnoteži kako ne bi prerasle u narcizam. Svrha sticanja znanja o sopstvenoj vrijednosti jeste da se ne poredite sa drugima. Zapravo, potpuno razumijevanje sopstvene vrijednosti trebalo bi da bude u suprotnosti sa narcizmom. Zašto? Zato što ideja o vrijednosti igra utakmicu na terenu života. Ukoliko svi imamo urođenu vrijednost, onda svi kao ljudi i vrijedimo, nezavisno od toga ko koliko zarađuje ili kakvi nas talenti razlikuju. Svima je zajedničko to da smo posebni, jedinstveni i nezamjenljivi.

Još jedno upozorenje: izbegavajte da koristite ovu ideju kao argument za besmisao. Na primjer, zamislite da imate naviku da se kockate i da sada već ozbiljno štetite kućnom budžetu. Ne želite da potvrđujete sopstvenu vrijednost postupcima poput ovih. Da, svi smo mi vrijedni kao osobe, ali smo i nesavršeni, i svi moramo da se trudimo kako bismo postali što bolja verzija sebe, i sve to dok smo svjesni svoje bezuslovne vrijednosti.

Psychology Today

( Vijesti online )