U Skupštini spremaju nove isplate za stanove?

Dio zaposlenih u Skupštini Crne Gore ponovo bi trebalo da dobije kredite za stanove ili nedostajuća sredstva za adaptaciju, a u toku je izrada lista na osnovu zasad neformalnog plana u Generalnom sekretarijatu - čija je to i nadležnost, saznaju “Vijesti”.

Planirano je da se pojedinačno dijeli od 4.000 eura do 15.000 eura, potvrdilo je više sagovornika.

Više sagovornika kazalo je “Vijestima” da zvanične odluke o podjeli novca i nema, već da se interno dogovara sa pojedincima u službi parlamenta da upute zahtjeve Generalnom sekretarijatu, koji bi potom to ozvaničio.

Iz Skupštine Crne Gore zvanično navode da “ove godine nije dodijelila niti jedan euro za rješavanje stambenih pitanja i adaptaciju stanova zaposlenih”.

“S tim u vezi, nije donesena ni Odluka kojom bi pomenuta sredstva bila raspodijeljena u navedene svrhe”, navodi se u odgovoru “Vijestima”.

Novčanu podršku planiraju za savjetnike u kabinetu predsjednika parlamenta Ivana Brajovića, koji su i ranije bili na listi onih kojima je trebala kreditna podrška, ali i stručna lica u drugim sektorima.

Planirano je,kako tvrde izvori “Vijesti” iz parlamenta, da 20 službenika dobije novac za adaptaciju stana i još 20 službenika za kredit za stan i to “na ruke”.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović pokrenuo je ovo pitanje, a o novoj tranši pomoći govorio je u ponedjeljak na skupštinskoj sjednici. On je iz Generalnog sekretarijata dobio informaciju da “u ovoj godini nije vršena dodjela sredstava zaposlenima za rješavanje stambenih pitanja, odnosno adaptaciju”.

“Niti je u ovom periodu donesena odluka o tom pitanju”, navodi se u odgovoru Damjanoviću koji mu je uputio generalni sekretar Aleksandar Jovićević.

Na zahtjev za slobodan pristup informacijama, iz Skupštine je “Vijestima” dostavljena rang-lista službenika koji su prošle godine konkurisali za kredite.

Iako je u toku racionalizacija državne uprave, u okviru koje Ministarstvo javne uprave juče poziva službenike na sporazumni prestanak radnog odnosa, u parlamentu ne brinu.

Godinama se nagomilava broj zaposlenih, a od dolaska nove uprave nakon parlamentarnih izbora, kada je Brajović preuzeo čelo Skupštine, došlo je preko 50 novih službenika.

Većina njih su pristalice Socijaldemokrata, čiji je Brajović lider, ili DPS-a koji drži potpredsjedničko mjesto u parlamentu i ključne odbore.

SD je uzeo i mjesto generalnog sekretara parlamenta i na taj način u potpunosti preuzeo kontrolu i nad finansijama Skupštine.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet u ovom sazivu nije uopšte razmatrao kako se troše pare iz kase parlamenta.

Novim predlogom Pravilnika o sistematizaciji na koji je juče skupštinski Administrativni odbor dao saglasnost i dalje se povećava broj zaposlenih, pa je planirano da bude 275 zaposlenih. Kolegijum predsjednika parlamenta je ranije dao političku saglasnost. Skupština Crne Gore je raspodijelila prošle godine 180 hiljada eura za stambene kredite službenika u parlamentu, iako to nije predviđeno budžetom za 2018. godinu. Među službenicima koji su dobili kredite ima i onih koji su u imovinskim kartonima prijavili da imaju najmanje dva stana.

Odlukom rukovodstva Skupštine sredinom januara je raspisan oglas za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja u pojedinačnim iznosima do 10 hiljada eura, a za dodjelu kredita bilo je namijenjeno ukupno 300 hiljada eura.

Preostalih 120.000 bilo je za učešće u bankama za dobijanje kredita.

Na čelu stambene komisije Skupštine, koja ima četiri člana, je zamjenik generalnog sekretara Mersudin Gredić (Bošnjačka stranka).

Parlament je godinama veoma ažuran u podjeli stanova zaposlenima, dok Vlada uglavnom vodi računa o javnim funkcionerima, među kojima sudijama i tužiocima koji imaju poseban stambeni fond.

MJU nudi otpremnine da se rastereti državni budžet

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović ponudila je zaposlenika u državnoj i lokalnoj samoupravi sporazumni prestanak radnog odnosa uz otpremnine. MJU je juče objavilo da su poziv uputili u skladu Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Odlukom o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, te zaključkom Vlade od 11. jula 2019.

Na taj poziv, objašnjavaju, mogu se prijaviti zaposleni u službi državnog organa, organu državne uprave, sudu, državnom tužilaštvu, fondu, kao i u drugim organima. Takođe zaposleni u organima i službama lokalne uprave, nezavisnim ili regulatornim tijelima, zaposleni u ustanovi čiji je osnivač država ili lokalna samouprava, u agenciji, policijski službenici. Mogu se prijaviti zaposleni koji imaju najmanje šest godina radnog staža, a predviđena otpremnina je u visini do 50 odsto mjesečne bruto zarade za svaku godinu radnog staža, s tim da iznos otpremnine ne može biti veći od 15 bruto zarada zaposlenog.

“Javni poziv za sporazumni raskid radnog odnosa se realizuje u okviru Plana optimizacije javne uprave 2018-2020. Cilj optimizacije je da se pruži podrška uspostavljanju administracije koja na kvalitetniji način odgovara na potrebe građana i privatnog sektora uz istovremeno rasterećivanje državnog i opštinskih budžeta”, navodi MJU.

Skupština može da zaposli do 77 službenika

Administrativni odbor dao je juče saglasnost na novi Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u Skupštini kojim je predviđeno da najviše zakonodavno tijelo ima 275 sistematizovanih radnih mjesta, uključujući devet savjetnika predsjednika i šest savjetnika dvaju potpredsjednika parlamenta. U parlamentu sada ima u stručnoj službi 198 zaposlenih. Sada ima ukupno šest savjetnika.

Rješenje da se sistematizuju radna mjesta za savjetnike predsjednika i dva potpredsjednika izazavalo je najviše rasprave na odboru. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović i poslanik SDP-a Raško Konjević ukazali su da to rješenje ne može biti u Pravilniku zato što se ta mjesta ne popunjavaju na osnovu konkursa, nego ih na predlog predsjednika i potpredsjednika bira Administrativni odbor.

“Bojim se da će neko novo rukovodstvo ovo morati da prepravlja. Imali smo situaciju da su 2016. godine bila tri predsjednika parlamenta i sad računajte koliko je to zaposlenih. Ako bi svi ti savjetnici kasnije bili zaposleni u administraciji, onda bi se po tom osnovu gomilali službenici u parlamentu”, kazao je Damjanović.

Konjević je istakao da su savjetnici posebno prepoznati u Zakonu o zaradama zajedno sa savjetnicima predsjednika vlade i države, pa se postavlja pitanje zašto sada za savjetnike predsjednika Skupštine da važe druga pravila.

“To je pravilo svuda u svijetu da ih bira predsjednik i da se vežu za mandat. U zakonu o zaradama su čak u rangu većem od direktora policije”, kazao je Konjević.

Generalni sekretar parlamenta Aleksandar Jovićević je rekao da su savjetnici samo prepoznati kroz sistematizaciju i da kasnije neće biti zapošljavanja u parlamentu po isteku madata. Poslanik DPS-a Marta Šćepanović je kazala da je imala nedoumicu u vezi sa tim rješenjem, ali da se “konsultovala sa nekim “ i dobila odgovor da su na isti način sistematizovana i mjesta ministara. Konjević je kazao da bi to Pravilnikom trebalo jasnije definisati.

Jovićević je nazvao “ tehničkom greškom” to što je u pravilniku definisano da samostalni savjetnik za budžetske poslove postupa po uputstvu predsjednika radnog tijela (odbora za ekonomiju) i da će to biti ispravljeno. Na to je ukazao Damjanović koji je podsjetio da je riječ o dva službenika budžetske kancelarije koju Skupština nije formirala, iako je od Vestminsterske fondacije dobila novac za to i potrošila ga.

“U prepisci koju sam imao imao sa Ambasadom Velike Britanije, oni su iskazali žaljenje zbog ovoga. Ne postoji nigdje rješenje da službenici odgovaraju predsjedniku odbora koji je poltičar”, rekao je Damjanović.

Jovićević je kazao da je imao razgovore sa predstavnicima Britanske ambasade i fondacije i objasnio im zašto kancelarija nije mogla biti formirana i da nije bilo primjedbi. Pravilnikom je predviđeno i da Skupština može zaposliti pripravnike koji imaju diplomu srednje škole trećeg stepena.

Jovićević je odgovarajući na pitanje Konjevića kazao da su to posebni pripravnici koje Skupština može zaposliti mimo Vladinog programa za stručno osposobljavanje. Konjević je ocijenio da bi trebalo definisati taj broj, nakon čega je Jovićević rekao da bi to moglo biti “10 odsto od ukupnog broja zaposlenih”. Šćepanovićeva je predložila da se kadrovskim planom uredi to pitanje.

Damjanović je istakao da je u ovom sazivu stručna služba politizovana i da je dostigla skoro 200 zaposenih, a na početku mandata ih je bilo 150.

Jovićević tvrdi da su dali ugovorcima o djelu rješenja za stalno i da ne razgovara sa službenciima o političkoj pripadnosti. On je rekao i da je Uprava za kadrove dala saglasnost na Pravilnik.

Sindikat: Brinite za “stare” radnike

Zaključkom odbora je definisano i da sastavni dio Pravilnika bude i zahtjev Sindikalne organizacije parlamenta koji je na sjednici saopštio predsjednik Igor Šljivančanin.

”Prilikom utvrđivanja rasporeda službenika i namještenika Službe Skupštine, saglasno Pravilniku, potrebno je voditi računa o radnom stažu zaposlenih stečenom u službi Skupštine, stručnim i drugim profesionalnim kvalitetima trenutno zaposlenih uključujući i napredovanje u službi. Imajući u vidu da su pojedina rukovodeća mjesta u Službi Skupštine upražnjena, sugerišemo da se na ista rasporede zaposleni iz službe koji zadovoljavaju neophodne uslove, a koji su duži vremenski period u radnom odnosu u Skupštini pokazali stručne i uzorne radne sposobnosti”, kazao je Šljivančanin.

( Mila Radulović, Marija Mirjačić )