Ljudska prava su i dalje na margini
Zamjenica Ombudsmana Zdenka Perović u Skupštini je kazala da se određene pojave kršenja ljudskih prava i sloboda dešavaju u kontinuitetu “sa manjim ili većim odstupanjem” u odnosu na raniji period
Rad crnogorskih državnih organa na zaštiti ljudskih prava i sloboda i dalje je ispod standarda koje predviđaju međunarodni dokumenti. To je juče u Skupštini kazala zamjenica zaštitinika ljudskih prava i sloboda Zdenka Perović, prilikom predstavljanja godišnjeg izvještaja te institucije.
“Analizom pritužbe na osnovu razgovora sa građanima, obradom statističkih i drugih pokazatelja može se zaključiti da građani u nedovoljnoj mjeri ostvaruju svoja ekonomska, socijalna i kulturna prava, i da su mjere, koje se preduzimaju od strane nadležnih organa, u cilju njihovog ostvarivanja, i dalje ispod standarda koje propisuju potvrđeni i objavljeni međunarodni instrumenti u ovoj oblasti”, kazala je Perovićeva tokom jučerašnjeg skupštinskog zasjedanja.
Ona je, takođe, ukazala i na to da prostorije za zadžravanje lica lišenih slobode, ali i ustanove za liječenje mentalno oboljelih i dalje ne ispunjavaju standarde koji su potrebni. To je navedeno i u izvještaju Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM), na čijem čelu je Perovićeva.
Ocijenila je da je u 2018. godini zabilježen određen napredak u ostvarivanju prava i sloboda, ali da je napredak i dalje izraženiji u području zakonodavstva, a manje u njegovoj primjeni. Tvrdi da izvještaj pokazuje kako odgovor nadležnih organa i institucija na kršenja ljudskih prava i sloboda nije oddgovarajući i da stanje u mnogim oblastima i dalje nije zadovoljavajuće.
U javnoj upravi su, kazala je Perovićeva, prisutne nepravilnosti i slabosti u radu koje nepovoljno utiču na ostvarivanje prava građana, na princip pravne sgurnosti, jednakost građana pred zakonom.
“To se najčešće ispoljava u vidu ćutanja uprave nepoštovanja zakonskih rokova i načela dobre uprave”, pojasnila je.
Kada je riječ o radu sudova, Perovićeva tvrdi da građani više koriste sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i podsjetila da “neopravdano dugo trajanje sudskih postupaka kod građana povećava pravnu nesigurnost i povjerenje u pravni sistem”.
“Obaveza je države da obezbijedi djelotvoran sistem garancija u sudskom postupku kako bi se otklonila nesigurnost u kojoj se stranka nalazi u toku suđenja i postupak okončao u primjerenom roku”, kazala je.
Ocijenila je da se određene pojave kršenja ljudskih prava i sloboda dešavaju u kontinuitetu “sa manjim ili većim odstupanjem” u odnosu na raniji period.
“Zato je neophodno da se u narednom periodu posveti veća pažnja prevenciji kršenja ljudskih prava i da organi institucije zaduženi za sprovođenje ljudskih prava odlučnije i efikasnije reaguju na svaki slučaj”, saopštila je Perovićeva.
Izvještaj zaštitnika pohvalili su poslanici vladajuće koaliciji, ali i opozicioni predstavnici građana u Skupštini.
Branka Bošnjak (DF) zamjerila je toj instituciji što “agresivnije, jasnije i otvorenije” ne kažu da nailaze na razne opstrukcije.
“U smislu da državni organi neće da poštuju njihove preporuke. Dosta toga vi vrlo objektivno zapazite, ali nakon toga vidimo da mnoge preporuke koje ste s pravom dali ne poštuju. Ipak je institucija ombudsmana nešto šta je ustavna kategorija i šta bi trebalo da ima veću težinu”, kazala je Bošnjak.
Branka Tanasijević (DPS) kazala je da je institucija ombudsmana jedna od onih koje imaju kontinuitet u radu kada je riječ o uspješnosti.
“Lijepo je čuti da danas svi koji učestvuju imaju samo riječi hvale za ono šta radite”, kazala je
( Ivan Čađenović )