Usvojen rebalans budžeta
Rebalansom je predviđeno da se država može u ovoj godini zadužiti do 500 miliona eura za potrebe finansiranje duga koji dolazi na naplatu naredne godine
Skupština je usvojila rebalans budžeta kojim je predviđeno da se država može u ovoj godini zadužiti do 500 miliona eura za potrebe finansiranje duga koji dolazi na naplatu naredne godine.
Razlozi za rebalans budžeta su i povećanja minimalne zarade i smanjenja doprinosa na poreska opterećenja privrede, unapređenja zdravstvene zaštite i povećanja naknada po osnovu nezaposlenosti.
Ministar finansija Darko Radunović je ranije izjavio da će se odlukom da Vlada u ovoj godini pozajmi 500 miliona eura emisijom obveznica umjesto u narednoj godini uštediti na godišnjem nivou po osnovu niže kamate oko 12,5 miliona eura, odnosno, oko 125 miliona za cijeli period u kojem će obveznice biti emitovane.
Usvojen je Zakon o fiskalizaciji, kao i odluke o formiranju privremenih skupštinskih odbora koji će pratiti realizaciju kapitlanih projekata Kraljičina plaža i Mamula.
Poslanici su tokom rasprave iznijeli različite stavove o rebalansu. Iz vladajuće koalicije su ocijenili da je on opravdan i da njime Vlada nastoji da smanji eventualne rizike po javne finansije, dok u opoziciji smatraju da se takvom politikom izvršna vlast mora stalno zaduživati da bi isplaćivala osnovne pozicije u državnoj kasi.
Skupština je usvojila i zakone o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, ako i o poreskim savjetnicima.
Zakonom o fiskalizaciji, koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od naredne godine, predviđeno je da se svaki fiskalni račun, koji građanin dobije, automatski evidentira u Poreskoj upravi (PU). Na taj način će država pokušati da se stane na put onima koji su neizdavanjem fiskalnih računa do sada zakidali prihode u državnoj kasi.
Da bi se to i ostvarilo u praksi, sve fiskalne kase moraće elektronski da se povežu sa PU, što će zahtijevati njihovu promjenu ili nadogradnju.
Velike privrednike, koji već imaju modernizovanu opremu, sistem će, prema procjenama Ministarstva finansija, koštati oko 150 eura, dok je za male procijenjeno da će trošak iznositi od 300 do 350 eura.
To će biti najveći serveri koji su do sada nabavljani u Crnoj Gori. Oni moraju biti brzi i ogromnih kapaciteta, kako bi bili u stanju da obrade milion transakcija u jednom danu. Vlada, u saradnji sa Svjetskom bankom, priprema tender o nabavci te opreme.
Zakon bi, kako se procjenjuje, na godišnjem nivou mogao da doprinese rastu državnih prihoda između 13 i 17 miliona eura.
( Marija Mirjačić, MINA Business )