Šef njemačke diplomatije moli za oproštaj: "Varšava je uništena, ali nije slomljena"

Šef njemačke diplomatije Hajko Mas zamolio je danas u Varšavi poljski narod za oproštaj za gušenje u krvi Varšavskog ustanka prije 75 godina i za to što su Njemci sravnili sa zemljom veliki dio Varšave.

Njemačka ambasada uključila se u obilježavanje godišnjice izbijanja Varšavskog ustanka, spustivši zastave na pola koplja kao izraz žaljenja za to što su njemačke okupatorske vlasti ugušile ustanak u krvi, a zatim kao odmazdu pretvorili u ruševine glavni grad Poljske.

"Njemci su odgovorni za tu okrutnost. Uništenje Varšave bilo je svjestan udarac zadat zbog toga da se uništi sve što je dio poljskog identiteta. Varšava je uništena, ali nije slomljena. To nisu dopustili žitelji Poljske, ni oni koji su 1. avgusta 1944. godine učestvovali u ustanku ili pomagali ustanicima, ni naredna pokoljenja koja su ponovo izgradila Varšavu", kazao je Mas u Varšavi. On sa poljskim zvaničnicima učestvuje u centralnom državnom obilježavanju godišnjice.

Šef njemačke diplomatije je u Muzeju Varšavskog ustanka u susretu sa mladima zamolio poljski narod za oproštaj i naglasio koliko se stidi za sve što je Njemačka tokom Drugog svjetskog rata nanijela Poljskoj.

"To nije bila obična borba. To je bila borba ne samo za Poljsku već i za budućnost svijeta. Možemo mirno da kažemo da se ustanici nisu borili samo za bolju Poljsku, nego za to da Poljska uopšte postoji, ali su se borili i za bolji svijet. Zato je cijeli svijet dužan da se sjeća ustanika u Varšavi ovih dana i tog velikog ustanka u ljeto 1944. godine", kazao je u Muzeju Varšavskog ustanka poljski premijer Mateuš Moravjecki.

Predsjednik Poljske Andžej Duda položio je danas vijenac pred spomenik žrtvama masakra u varšavskoj četvrti Vola gdje su nacisti gušeći ustanak ubili 2.500 građana Varšave.

"Ovo je jedno od mnogih mjesta u Varšavi gdje su sahranjeni pobijeni nevini civili. U tim prvim danima avgusta 1944. godine Njemci su ubijali oko 10.000 ljudi dnevno. Teško je da to danas uopšte zamislimo, ali to je bio veliki masakr o kome se godinama u komunističkoj Poljskoj nije ništa govorilo", podsjetio je predsjednik Duda.

Tokom cijelog dana kompletni državni vrh Poljske, kao i predstavnici Varšave, poljski ratni veterani kao poštu ustanicima polažu vijence i pale svijeće pred spomenicima vezanim za taj najveci oružani ustanak u okupiranim gradovima Evrope tokom Drugog svjetskog rata.

Varšavski ustanak od 1. avgusta do 2. oktobra 1944. godine ostao je zabilježen i kao jedan od najvećih poraza, između ostalog i zbog pogrešne procjene komandanata pokreta otpora i poljske ilegalne Zemaljske armije da će ustanicima u pomoć priteći Crvena armija koja se vec bližila Varšavi i da će okupacione vlasti kapitulirati i predati Varšavu Poljacima.

Varšavski ustanak diglo je oko 40.000 do 50.000 boraca, iako Zemaljska armija nije imala oružje za sve njih, a na vijest o izbijanju Varšavskog ustanka Hajnrih Himler izdao je naređenje da se ne uzimaju zarobljenici i da se Varšava sravni sa zemljom i na taj nacin posluži kao zastrašujuci primjer za cijelu Evropu.

U borbama u koje su se uključivali masovno i civili, poginulo je 18.000 ustanika, a 25.000 je ranjeno. Najviše su stradali Varšavljani civili, kojih je poginulo 180.000 hiljada.

Kada su ustanici 2. oktobra 1944. kapitulirali, oko 550.000 Varšavljana istjerano je iz grada, a Hitlerovi nacisti obistinili su Himlerovu prijetnju i zaista sravnili sa zemljom veliki dio poljske prijestonice.

( Agencija BETA )