INTERVJU Orav: Dobro je samo ako niko ne osporava rezultat izbora

Odlukama u parlamentu otvoren je put za sve strane da učestvuju u radu Odbora za izbornu reformu i drugu legislativu tako da izbori 2020. budu spremljeni što je moguće bolje. Za Evopsku uniju posebno je važno da rezultate tih izbora niko ne ospori - ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav.

U razgovoru za “Vijesti”, on je naglasio da je pred poslanicima sveobuhvatna izborna reforma, ali i medijski zakoni, izbori u Savjetu RTCG, odluke o Agenciji za sprečavanje korupcije i mnogo drugih poslova. Orav je pohvalio dogovor i odluke donesene posljednjeg dana skupštinskog zasjedanja, uz očekivanje da će se Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA pridružiti u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona nakon što je prihvaćeno da se u potpunosti implementira njihov plan reformi. Evropski diplomata koji je svojom medijacijom posljednjih dana doveo do preokreta, ocjenjuje da bi bilo najbolje da se odluke u Odboru donesu konsenzusom, jer bi onda bilo teže osporavati odluke i mogla bi se kreirati znatno bolja atmosfera za izbore.

”Pratio sam debatu u parlamentu, manje je bila o suštini, a mnogo više o tome ko je sa kim. Siguran sam da će se to nastaviti neko vrijeme, a pravi posao bi trebalo da počne u septembru", kazao je Orav.

• Kako ocjenjujete dogovor postignut u parlamentu?

Odluka donesena u parlamentu je bila veoma važna iz ugla Evropske unije i veoma cijenjena jer otvara put za sve strane da učestvuju u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornih i drugih zakona, tako da izbori 2020. budu spremljeni što savršenije je moguće. Za nas je ekstremno važno da niko ne dovodi u pitanje rezultate izbora naredne godine. Postoji dobar potencijal i dobar instrument u rukama svih političara u državi da izbori budu savršeni.

• Koja je bila vaša uloga i uloga Evropske unije na uspostavljanju ovog nivoa političkog dijaloga?

EU je oduvijek naglašavala značaj političkog dijaloga, ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom zapadnom Balkanu. Zemlje zapadnog Balkana su posebni slučajevi jer su kandidati za članstvo u EU, žele da se pridruže EU i mi ih želimo u Uniji. To znači da mi skeniramo te države, moramo da znamo apsolutno sve i bilo bi dobro kada bismo znali stvari i prije nego se dogode. Uloga diplomata je da pričaju sa svima, sa svim političkim faktorima u državi i to je ono što mi uvijek radimo. Politički dijalog je osnova za sve zato što ako nekog nema u parlament onda je nemoguće sve te reforme sprovesti na način da zadovolji u potpunosti građane Crne Gore, Evropsku komisiju i države članice EU jer integracija Crne Gore zavisi od njihove volje. Rezultate izbora 2016. godine nisu priznale sve strane, imali smo bojkot, veći i manji. Mi baziramo našu ocjenu izbora na izvještaju ODIHR-a koji je bio manje-više u redu, ali su dali puno preporuka da bi imali bolje odnose sljedeći put i tokom godine. Razgovarali smo sa svim partijama, sve opozicione partije su razgovarale sa ambasadorima zemalja članica EU, svi su oni došli i rekli nam gdje žele da se kreću i šta treba uraditi, i ova komunikacija nije prekidana.

Prošle godine, dvije opozicione partije koje su još bile u bojkotu su otišle u Brisel i komesaru Johanesu Hanu predstavile plan u vezi sa tim kako ispuniti sve preporuke ODIHR-a, ali bilo je i drugih preporuka za druge oblasti. U Briselu su ocijenili da je plan jako dobar i bili smo zahvalni što je taj plan prihvaćen od strane većine u Skupštini i privremeni Odbor je počeo da radi. Nažalost, te dvije partije su odbile da se pridruže jer su smatrale da to nije dovoljno i da je trebalo uraditi još par stvari. Tokom godine su nam te partije rekle da su spremne da se pridruže Odboru ako njihov plan bude prihvaćen u potpunosti. Vidjeli smo da postoje samo četiri razlike. Provjerili smo da li u trenutnoj političkoj atmosferi postoji šansa za parlamentarnu većinu za tu vrstu promjene i kao što smo vidjeli, postojala je ta većina i ta četiri nedostajuća elementa iz originalnog plana je Skupština usvojila. Sada, kad su sve te zahtjeve prihvatili iz parlamentarne većine, očekujemo da se te partije pridruže Odboru i da počnu sa radom i to je veoma važan korak za Crnu Goru. Odbor je već radio i uradio dobar posao, ali pošto opozicija nije učestvovala proaktivno, nije bilo pune kontrole. Sada kada je odlučeno da će mandat biti produžen, to daje sjajnu priliku opoziciju da iskontroliše šta je urađeno, šta još treba uraditi da bi se moglo na izbore izaći bez ikakvih većih problema.

• A kada je u pitanju vaša lična uloga i sam proces i dinamika tih pregovora koji su se zahuktali u nekoliko dana? Šta su očekivanja za dalje?

Već sam objasnio - mi pričamo non-stop sa svim političkim faktorima da bismo znali šta se dešava u ovoj državi. Ja to ne zovem pregovorima, pregovori su ovo što Crna Gora vodi sa EU kada je u pitanju pristupanje. Ako pričamo, ako jedna partija nešto javno traži godinu i mi provjeramo sa ostalima da li je to prihvatljivo, mislim da je toliko jednostavno. Srećan sam da smo mogli da pomognemo, vjerujem da možemo da pomognemo u budućnosti. Pratio sam debatu u parlamentu, manje je bila o suštini, a mnogo više o tome ko je sa kim. Siguran sam da će se to nastaviti neko vrijeme, a pravi posao treba da počne u septembru kada i dva člana Odbora treba da budu imenovana iz tih opozicionih partija i predstoji veliki posao jer su izbori 2020. blizu i treba puno toga da se uradi do kraja mandata Odbora. Prvo sveobuhvatna izborna reforma, ali i medijski zakoni, nominovanja u Savjetu RTCG, šta raditi sa Agencijom za sprečavanje korupcije i mnogo drugih pitanja, i ovo je bitan alat u rukama svih političara.

Odluke u Odboru bi najbolje bilo da se donesu konsenzusom, ako se svi slože, onda je teže osporavati odluke na kraju i onda će se kreirati mnogo bolja atmosfera za izbore. Kao što smo vidjeli tokom rasprave, ne vidimo da će biti konsenzusa u vezi sa nekim pitanjima, ali se nadam da će poslije ljetnjeg odmora političari početi da misle kako da učine državu boljom. Mislim i da je nadzorno tijelo koje će se formirati biti odličan instrument jer to može da pomogne da imamo jednake uslove za izbore 2020.

• Kako će EU pratiti proces nadalje?

Mi pratimo, gledamo šta se dešava, izvještavamo nadležne u Briselu, informišemo države članice i njihove predstavnike ovdje, pričamo sa partijama, sa NVO, sa poslovnom zajednicom. To je posao diplomata – da razgovaramo, razumijemo i pomognemo ako treba. Ovo je zemlja koja je najviše odmakla u pregovorima sa EU i uz mali podsticaj sa naše strane, Crna Gora bi možda mogla sama da sve uradi bez naših snažnih ocjena. Ali ako je potrebno, uvijek smo spremni to da uradimo. Recimo, kada su medijski zakoni u pitanju, oni su već u procesu konsultacija, neki u Savjetu Evrope, neki u Evropskoj komisiji, mi dajemo savjete kako se mogu poboljšati i na taj način možemo da budemo uključeni u proces.

• Šta će se desiti sa reformom i na kraju i izborima ako se ostatak opozicije ne pridruži Odboru?

Mislim da je jako bitno za državu da ima više dijaloga između političara. U mojoj državi političari iz različitih partija daju veoma snažne izjave jedni o drugima ispred kamera, ali onda izađu i piju pivo i kafu zajedno i sve po starom. Dijalog je potreban, i ne samo između vlasti i opozicije, već i unutar same opozicije. Želim da vas podsjetim da se komesar Han sreo sa opozicijom i da je tada jedan opozicioni lider rekao da bi svi opozicioni lideri voljeli da se sretnu sa njim u Briselu. Komesar je bio začuđen i pitao zašto moraju svi, a ne samo jedan. Mislim da je to pitanje o kome treba i dalje pričati u Crnoj Gori.

• Mislite li da ima vremena da se spreme fer izbori, savjeti RTCG i ASK su izabrani i vi ste bili dosta glasni kada su ti procesi u pitanju?

Dobra praksa je da zakonska rješenja budu spremna šest mjeseci prije izbora. U tom smislu ima dovoljno vremena. U avgustu su odmori, u septembru će trebati malo vremena da se počne sa svim. Sve partije u Odboru moraju puno da rade, nije sve u jakim izjavama, već treba naći kompromise. Kako se kretati naprijed, kako garantovati da izbore svi poštuju. Vremena ima ako ima političke volje kod svih činilaca.

• Da li je ovo sinhronizovana akcija EU i EK jer je u isto vrijeme intenziviran politički dijalog u Srbiji?

Mislim da je pitanje političkog dijaloga problematično pitanje na cijelom zapadnom Balkanu. Ranije sam bio u Sjevernoj Makedoniji i to je bio veliki problem. Riješen je, i od tada je Sjeverna Makedonija uradila velike stvari. Ne mogu da kažem da je sinhronizovano, ali to je ono za šta se EU svuda zalaže. Potrebno nam je da izabrani parlamentarci budu u parlamentu, EU ne toleriše bojkote parlamenta, jer ako ne postoji funkcionalna skupština, šta je poruka za države članice. Dovoljno je da jedna država članica EU bude protiv i postavi pitanja zašto Crna Gora nema funkcionalan parlament. Mi želimo da vidimo politički dijalog u skupštini.

Što prije rezultati u slučaju Olivere Lakić

• Da li je EK i Delegacija EU zadovoljna reakcijom SDT i ASK na aferu “Koverta”?

Mi ne komentarišemo pojedinačne slučajeve. Mi ocjenjujemo proces, da li je nešto sistemski problem ili se desilo jednom. Kada je u pitanju ASK, to pitanje smo pomenuli u skoro svim izvještajima i još čekamo izmjene. Postoji potencijal za proaktivnost i da se neke stvari interpretiraju na drugačiji način.

• Kada je u pitanju slučaj ranjavanja novinarke “Vijesti” Olivere Lakić - ona nije pozvana ni da se izjasni o onima koji su javno označeni kao napadači na nju, a nalogodavaca nema ni na vidiku?

Sloboda izražavanja i medija je najkritičnija oblast u godišnjem izvještaju za Crnu Goru i u njemu se pominje i slučaj Olivere Lakić jer bismo željeli da vidimo rezultate što je prije moguće. Takođe, i kada su u pitanju drugi napadi na novinare, a drugo najvažnije pitanje je Savjet RTCG. Nova odluka u parlamentu je dala mogućnost da se imenuju novi članovi Savjeta nakon što se ponovo usvoji Zakon o RTCG.

O Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog pola

• Parlament nije usvojio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola. Da li je to razočaravajuće?

Parlament može da glasa opet o tome i to neću komentarisati.

• Ali zar niste razočarani u političke aktere koji su javno posvećeni evropskim vrijednostima, a kada se došlo do pitanja osnovnih ljudskih prava, glasali su protiv ili izbjegli da budu u Skupštini?

Manje-više ste sami odgovorili na to pitanje.

Imamo dosta pitanja

• Šta je vaš stav o načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda?

Imamo zanimljivu situaciju jer kad se nešto dešava u Crnoj Gori, nas odmah pitaju za komentar. Imajući u vidu situaciju sa opozicijom i dugotrajni bojkot, nekada nas pitaju ko je u pravu, a ko nije. Mi nismo sudije, ni opozicija. Mi smo gosti koji posmatraju i izvještavaju. Na početku sam rekao da su naši odnosi malo drugačiji jer želite da uđete u EU. Mi pratimo te slučajeve, imamo pitanja, ali nećemo to komentarisati sada. Zemlje članice imaju dosta pitanja takođe i pomenuo sam da Crna Gora mora svaku da ubijedi. Mi dajemo naše ocjene u Izvještaju o napretku, ali to će biti naredne godine. Komuniciramo, postavljamo pitanja, želimo da znamo šta se dešava i zašto, i onda da vidimo da li su objašnjenja zadovoljavajuća.

• Da li ste pitali ta pitanja i tražili objašnjenja?

Pričali smo sa zemljama članicama i imamo dosta pitanja. Postavićemo ta pitanja.

Završite što je do vas

• Kakva su vaša očekivanja kada je u pitanju politika proširenja nove Evropske komisije?

Što sam ja vidio posljednjih godina je previše posvećivanja pažnje izjavama političara koji govore o odlaganju proširenja. Crna Gora treba da uradi svoj domaći zadatak i ako je sve završeno da dođe i kaže – spremni smo i bolji od pola vas. Onda će biti neizbježno da vas primimo u EU. Politički dijalog i odluka parlamenta je veoma dobra i važna odluka u tom pravcu. Ambasadori zemalja članica EU su veoma zadovoljni time i to svi vide kao novu dinamiku za Crnu Goru u približavanju EU.

• Kako gledate na komentare iz političkog života koji zvuče kao indirektne prijetnje da bi interni problem i inertnost EU mogi gurnuti Crnu Goru i druge države Balkana ka Kini i Rusiji?Takve komentare je davao i sam predsjednik Crne Gore.

Problema ima svuda i EU ima probleme. Razlika je što naše probleme svi znaju jer je sve demokratski i transparentno. Svi pričaju o našim problemima i mi ih rješavamo korak po korak. Najbolji savjet za Crnu Goru je da uradi svoj domaći zadatak, postane članica i učestvuje u rješavanju problema.

( Srdan Kosović )