Boreta bi da izađe iz zatvora

Osuđenik Saša Boreta tražio je da ga sud pusti iz zatvora do konačne odluke Vrhovnog suda u predmetu za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.

Jedan od osuđenih za ubistvo kotorskom Osnovnom sudu poslao je zahtjev da mu se ukine pritvor.

To je učinio nakon što je Ustavni sud krajem juna utvrdio da je u postupku vođenom zbog ubistva inspektora Šćekića bilo mnogo propusta, zbog čega je i ukinuta presuda Vrhovnog suda izrečena 20. oktobra 2015. godine kojom je Budvanin bio osuđen na 30 godina zatvora.

Predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković, kazao je “Vijestima” da je odbio njegov zahtjev.

Njegovu odluku ukinuo je podgorički Viši sud, koji je postupao po žalbi Boretinog advokata Dragoljuba Đukanovića.

“U postupku po žalbi punomoćnika osuđenog S. B., ukinuto je rješenje Osnovnog suda u Kotoru kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev da se osuđeni S. B., pusti na slobodu. Istim rješenjem određeno je da se spisi predmeta dostave predsjedniku vijeća ovog suda koji je sudio u prvom stepenu u predmetu, na nadležnost”, objasnila je samostalna savjetnica za odnose sa javnošću tog suda Aida Muzurović.

To znači da će o ukidanju pritvora Boreti odlučivati predsjednik Višeg suda Boris Savić, a o njegovom zahtjevu za prekid kazne sutkinja specijalnog odjeljenja tog suda Biljana Uskoković.

Predsjednik Osnovnog suda Kotor “Vijestima” je objasnio da je 18. jula donio rješenje kojim je kao neosnovan odbio zahtjev advokata Đukanovića da Boretu pusti na slobodu.

“Spisi predmeta se nalaze u Višem sudu u Podgorici od 29. 07. 2019. godine radi odlučivanja po žalbi na ovo rješenje, podnesenoj od strane advokata Dragoljuba Đukanovića”, kazao je Vučković.

Boreta, Ljubo Vujadinović, Ljubo Bigović i Milan Čila Šćekić osuđeni su na po 30 godina zbog ubistva policijskog funkcionera 30. avgusta 2005. godine.

Ukinutom presudom Alan Kožar osuđen je na šest godina i dva mjeseca robije zbog bombaških napada na gradilište sadašnjeg hotela “Splendid”.

Odluka o tom postupku sada treba da donese Vrhovni sud, kom je predmet vraćen kako bi provjerili dio dokaza na osnovu kojih je izrečena osuđujuća presuda.

Više pravnika je ranije objasnilo “Vijestima” da je osim dužine trajanja sudskog procesa, sudijama US-a bila sporna izmjena optužnice u više navrata.

“Problematičan je i zaštićeni svjedok”, rekao je izvor “Vijesti” ranije, navodeći da će se na tome po svemu sudeći i bazirati nova odluka redovnog suda.

Sudije Ustavnog suda ocijenile su da je Vujadinoviću, Kožaru, Boreti i Bigoviću povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a Bigoviću i Boreti i pravo na suđenje u razumnom roku.

Pravnici koje su “Vijesti” tada kontaktirale objasnili su da utvrđene povrede prava na pravično i suđenje u razumnom roku nijesu osnov za ponavljanje postupka.

Prema saznanjima “Vijesti” u ustavnim žalbama svi branioci optuženih naveli su i obrazložili brojne propuste Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda.

Među propustima na koje su ukazali u žalbama je i zasnivanje odluke na izjavi zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića Bohuma i način na koji je on saslušavan.

Obrazložili su i da je Vlaović saslušavan u suprotnosti sa domaćim zakonima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

U ustavnim žalbama, koje su usvojene, branioci osuđenih istakli su da su njihovi klijenti u svim prvostepenim presudama osuđivani na osnovu izjava koje su naknadno izdvojene kao pravno nevaljane, a da je na kraju Vrhovni sud potvrdio presude Apelacionog i Višeg suda, uprkos tome što su iste zasnovane upravo na izjavama zaštićenog svjedoka koje su izdvojene kao pravno nevaljane. Posebno su istakli činjenicu da je cjelokupan postupak započet, a potom i zasnovan isključivo na njegovom iskazu koji je po njihovom mišljenju pravno nevaljan.

( Svetlana Đokić )