Postoji rizik da se afrička kuga svinja prenese u CG: Evo koje su preporuke nadležnih

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove podsjeća javnost, posebno držaoce svinja, da i dalje postoji rizik od pojave bolesti afričke kuge svinja u Crnoj Gori, te da je potrebno ispoštovati sve preporuke koje ova institucija daje u kontinuitetu od novembra prošle godine, u cilju spriječavanja pojave bolesti koja se širi evropskim kontinentom.

"Afrička kuga svinja nikada nije zabilježena na teritoriji Crne Gore. Prvi put pojavila u Еvrоpi 1960. godine u Španiji, Portugaliji i Sardiniji, da bi se nakon pojave bolesti u Gruziji 2007.godine bolest pojavila i na području Ruske Federacije. Od tada se bolest širi i trenutno je u Evropi afrička kuga svinja zabijležena u Litvaniji, Letoniji, Polјskoj, Rusiji, Ukrajini, Slovačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Belgiji i Bugarskoj, ali i na azijskom kontinentu (Kina, Vijetnam, Kambodža) i Africi", navode iz Uprave.

Podsjećaju da od oktobra prošle godine, od trenutka kada se bolest približila zemljama regiona, sprovode mjere za spriječavanje pojave ove bolesti.

"Uzimajući u obzir širenje ove bolesti evropskim kontinentom, naročito pojavu bolesti u Mađarskoj, Rumuniji, sada i Bugarskoj, način prenošenja i širenja, nepostojanje vacine, kao ni efikasne terapije protiv ove bolesti, afrička kuga svinja predstavlja prijetnju sektoru svinjarstva i populaciji divljih svinja. Jedina efikasna mjera za spriječavanje unošenja virusa ove bolesti je visok nivo biosigurnosnih mjera na farmama, klanicama i u lovištima kao i kontrola na graničnim inspekcijskim mjestima", navodi se.

Bolest opasna samo za svinje

Afrička kuga svinja (AKS) je kontagiozna, virusna, zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestuje u vidu hemoragične groznice, a smrtnost može dostići i 100%, navode iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Bolest nije opasna za ljude i druge životinje

Dodaju da od ove bolesti obolijevaju isključivo domaće i divlje svinje, svih kategorija.

"Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje. Bolest se širi na najrazličitije načine, a to su: kontakt zaraženih i zdravih svinja, ishrana svinja pomijama u kojima ima kontamiranih ostataka hrane, kontaminirana hrana i voda, inficirani krpelji, odjeća i obuća, kontaminirani predmeti i oprema, prevozna sredstva, stajnjak, leševi uginulih i zaklanih životinja, glodari i insekti. Krpelјi predstavljaju rezervoar bolesti. Oboljenje se manifestuje iznenadnim uginućem jedne ili više svinja, gubitkom apetita, potištenošću, povišenom tjelesnom temperaturom do 42 C⁰, krvarenjem po koži - najčešće po ušima, njušci, repu, nogama, stomaku, bočnim stranama trupa, krvavim prolivom, pobačajima, nesigurnošću pri hodu, otežanim disanjem, kašljanjem i povraćanjem. Važno je znati prepoznati ovo oboljenje, a klinička slika je kompleksna i nespecifična", piše u saopštenju

Napominju da se bolest ne liječi, niti postoji vakcina protiv ove bolesti.

"U slučaju pojave bolesti, jedini način borbe je usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje oboljelih i na bolest sumnjivih domaćih svinja na zaraženom gazdinstvu, a u zaraženim i ugroženim zonama preduzimaju se vrlo rigorozne mjere za kontrolu ove bolesti."

Preporuke Uprave:

Preporuke Uprave i mjera za spriječavanje pojave ove bolesti:

• pridržavanje propisa o identifikaciji životinja, kretanju i prometu životinja;
• držanje svinja na način da se spriječi direktan kontakt domaćih svinja sa divljim svinjama i drugim divljim životinjama;
• izbjegavati pašno držanje svinja i puštanje svinja u otvoreni prostor, koji nije zaštićen ogradom ili na drugi način;
• ne hraniti svinje pomijama;
• osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odjeću i obuću;
• obavezna prijava svake bolesne ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru;
• postaviti dezbarijere na ulazu i izlazu u objekat gdje se drže svinje.
• sprovesti mjere uklanjanja ektoparazita i zaštite životinja od krpelja;
• izvršiti preventivnu dezinfekciju štala (podova i zidova) prskanjem krečnim mlijekom ili drugim odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom;
• pravilno odlaganje stajnjaka kao i u slučaju klanja za sopstvene potrebe, propisno odlaganje nus proizvoda (zakopavanje, spaljivanje).

( Vijesti online )