Fantazije Mediterana na platnima crnogorskih umjetnika
Od crteža “Budva” Luke Stankovića iz 1949, sezanovskih pejzaža Vojislava Đokića i Mirka Kujačića, prefinjenog kolorita Marija Maskarelija i Mila Pavlovića, figuracije Ljuba Popadića i Momčila Macanovića..., do radova savremenih budvanskih slikara u sklopu Likovnog programa 33. Grad teatra
Poslije izložbe Dimitrija Popovića kojom je otvoren Likovni program 33. festivala Grad teatar, sakralni prostor crkve Santa Marija od 1. avgusta krase 23 umjetnička rada, tematski objedinjena u drugi dio projekta “Mediteran u djelima crnogorskih slikara”.
Ovaj projekat, čiji je autor profesor Aleksandar Čilikov, sa velikim uspjehom započeo je na prošlogodišnjem festivalu, kada su, kako je podsjetio, bila izložena djela majstora, poput Petra Lubarde, Pera Počeka, Fila Filipovića, Mila Milunovića, Voja Stanića i drugih doajena crnogorskog i ex-jugoslovenskog savremenog slikarstva, koja su izazvala veliko interesovanje likovne publike.
“Ove godine, u konceptu izložbenog projekta ‘Mediteran u djelima crnogorskih slikara’ dominantno se tretiraju djela dvije grupe afirmisanih slikara - prvu zastupaju ostvarenja starije generacije umjetnika, na izvjestan način neopravdano zaboravljenih, čije se kreacije kreću isključivo u sferama predmetnog slikarstva - realizma Luke Stankovića, ekspresionističkih konotacija u poetikama Ksenije Vujović Tošić, Danice Danje Đurović, Milenka Sindika i Darka Đurišića, sezanovskih pejzaža Vojislava Đokića i Mirka Kujačića, te prefinjenog kolorita Marija Maskarelija i Mila Pavlovića”, izjavio je Čilikov otvarajući ovu izložbu.
Prema njegovim riječima, tu su i radovi aktuelnih umjetnika koji su egzistencijalno i profesionalno povezani sa primorskim regijama Crne Gore - budvanskih slikara Darka Mandića, Dijane Lazović, Đorđija Boljevića, Marice Kuznjecov Boljević, Jelene Đurašković, Vasa Nikčevića, Jelene Papovići Sandre Đurbuzović, a njihovom apstraktnom izrazu priključuju se i poetike dvije mlade autorke sa sjevera Crne Gore, Tijane Gordić i Mirjane Marsenić. Pred publikom su i radovi najstarijih živih primorskih autora, rafiniranih pejzažistaSava Pavlovića i Alja Smailagića, a ovu selekciju, kako je naveo Čilikov, okončavaju dva rasna figurativca, crtača i slikara najplemenitijeg kova, Tivćani Ljubo Popadić i Momčilo Macanović.
Prema riječima Čilikova, koji je i selektor Likovnog programa Grada teatra, u prvom ciklusu izložbe “Mediteran u djelima crnogorskih slikara” bili su zastupljeni umjetnici koji su bili i nosioci razvoja crnogorske savremene umjetnosti, a mladi autori koji su selektovani za ovogodišnju izložbu takođe su uzbudljivi.
“Kako se mijenja vrijeme, kako napreduju tehnologije, mijenja se i vizuelna percepcija, ali ovaj prostor crkve Santa Marija ne dozvoljava da se ovdje postave i neke instalacije, i neki radovi koji su radikalno savremeni, a takvih radova ima. Ali, recimo, za nekog ko nije likovno obrazovan, vjerovatno će na ovoj izložbi biti iznenađenje totalna apstrakcija, konkretno, slika “Fjaka” Tijane Gordić, koja u sebi zaista ima tu atmosferu čuvene primorske fjake. Moram da kažem da je jako teško napraviti ovakvu izložbu kad je toliko mnogo umjetnika koji se po vokaciji bave Mediteranom, samim tim što je Crna Gora mediteranska zemlja, i ova nova postavka je jedan od mogućih izbora, što znači da su mogli da budu zastupljeni i radovi još nekih umjetnika”, kaže Čilikov, ističući da je on predložio organizatorima Grada teatra da u Likovnom program svake godine bude prisutna tema Mediterana.
“To, recimo, može biti primorski pejzaž, ili primorska žanr- scena, ili motiv morske flore i faune, i da to bude jedan poseban segment festivalskog programa, jer je Budva jedno od najstarijih naselja na Mediteranu”.
Kako je istakao, on je veoma zadovoljan interesovanjem publike za ovogodišnji Likovni program.
“Izložba Dimitrija Popovića imala je ogromnu posjećenost, kao i njegov performans ‘Magdalenina noć’ i panel razgovor o sakralnim motivima u likovnoj umjetnosti na Trgu pjesnika, to nisu lake teme i popularne priče, a tokom dvoipočasovnog razgovora na budvanskoj pjaceti, niko od te brojne publike koja se okupila nije otišao. I ne samo da nije otišao, nego su stalno dolazili i drugi, slučajni prolaznici zainteresovani za umjetnost”, rekao je Čilikov.
( Vuk Lajović )