Zviždače podstaći i nagradama za hrabrost
Novac koji se isplaćuje u nagradama zviždačima nije iz budžeta ni od poreskih obveznika, nego od novca koji je vlada prikupila, zahvaljujući njima, naglasio je Vort
Sve više ljudi će se usuditi da prijavi korupciju ukoliko od toga i lično imaju finansijsku korist. Tu mogućnost nudi i Zakon o sprečavanju korupcije, ali nije poznato da li je ko od crnogorskih zviždača ovo pravo i iskoristio.
“Zviždači moraju biti nagrađeni za svoju hrabrost”, insistira izvršni direktor Evropskog centra za zaštitu zviždača Mark Vort, navodeći da oni prijavljujući korupciju stavljaju u opasnost vlastite karijere i prihode.
Visina nagrade, prema članu 69 Zakona o sprečavanju korupcije, ne može biti manja od tri niti veća od pet odsto, a sama visina nagrade se propisuje prema doprinosu zviždača u odnosu na pribavljene prihode, odnosno vrijednost oduzete imovine.
Zviždač koji je doprinio ostvarivanju prihoda, a ti prihodi bi izostali da prijava nije podnijeta, ima pravo na novčanu nagradu od institucije koja je ostvarila prihod. Ukoliko je zbog podnošenja prijave zviždača došlo do postupka koji je okončan pravosnažnom odlukom na osnovu koje je došlo do trajnog oduzimanja imovine, pravo na nagradu stiče trenutkom pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovine.
Da bi dobrio nagradu, zviždač to mora da zatraži pisanim putem, nakon čega institucija koja je ostvarila prihod mora da donese odluku u roku od 30 dana, a sami rok za isplatu ne može biti duži od pola godine.
Iz Agencije za sprečavanje korupcije sedmicama ne odgovaraju da li je i koliko, prema njihovim informacijama, bilo molbi za ostvarivanje prava na nagradu, koji slučajevi su u pitanju i koliko su iznosile nagrade. Takođe nisu ni odgovorili da li bi trebalo da porade na podizanju svijesti o pravu na nagradu, kao ni da li smatraju da bi to pozitivno djelovalo na sadašnje i buduće zviždače.
U lecima Agencije koja se tiče zviždača, a koji su dostupni na njenom sajtu i Facebook stranici, nigdje se ne pominje da bi se zviždači mogli nagraditi za svoj trud.
“Snažno ohrabrujemo Crnu Goru da informiše javnost da program nagrađivanja postoji,” kazao je direktor Evropskog centra za zaštitu zviždača.
Crnoj Gori na tom putu mogu poslužiti iskustva pojedinih zemalja članica Evropske unije, kao što je, na primjer, Slovačka. Slovački zakon predviđa da osoba može dobiti naknadu koja iznosi do 50 minimalnih zarada ukoliko slučaj vodi do presude.
Za najbolji primjer smatra tri programa u Sjedinjenim Američkim Državama na osnovu kojih osoba može dobiti nagradu u vrijednosti do 30 odsto u odnosu na pribavljene prihode - program Poreske uprave koji se tiče utaje poreza i drugih poreskih prevara, False claims act kojima se prijavljuju prevare u vladinim ugovorima i treći koji se tiče trgovanja na berzi.
“To je novac koji vlada ne bi imala da nije bilo zviždača. Američka vlada je prikupila preko 50 milijardi dolara u kaznama i ukradenom novcu koji je na ovaj način povratila od 1986. godine To je nevjerevatan izvor prihoda i sjajan način da se bori protiv kriminala i korupcije. Prema posljednjim istraživanjima računovodstvenih kompanija, zviždači su najefikasniji način da se otkrije i bori protiv prevara u privatnom sektoru. Efikasniji od svih ostalih načina zajedno”, pojasnio je Vort.
Dodaje da je podaci pokazuju u da zviždači prijavljuju više od trećine svih prevara u privatnom sektoru, što je više nego svi ostali, uključujući i policiju i revizore, zajedno.
Direktor dodaje da i Južna Koreja ima zakon koji sadrži članove koji sadrže podsticaje da se prijavljuju prevare i da je Seul na taj način isplatio milione.
“Kada pogledate SAD, kaa pogledate Južnu Koreju, broj prijava zviždača je naglo skočio zbog ovih finansijskih stimulansa. Važno je napomenuti da novac koji se isplaćuje u nagradama zviždačima nije iz budžeta ni od poreskih obveznika, nego od novca koji je vlada prikupila, a inače ne bi”, pojašnjava Vort.
EK: Rezultati kod zaštite zviždača ostaju ograničeni
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da rezultati po pitanju zaštite zviždača ostaju ograničeni, uz dalji pad u broju zahtjeva za zaštitom pojedincama koji prijavljuju ugrožavanje javnog interesa.
“Jedan zahtjev za zaštitu zviždača podnijet je Agenciji 2018. godine i još se čeka na odluku, uz jedan slučaj iz prethodne godine (2017: dva zahtjeva, zaštita dodijeljena u jednom slučaju, 2016: osam zahtjeva, zaštita dodijeljena u tri slučaja). Agencija je primila 110 prijava o potencijalnom ugrožavanju javnog interesa (2017. godine 69, 2016. godine 54) i pokrenula 13 novih procedura na osnovu vlastitih inicijativa (2017: 37), ustanovivši takvu prijetnju u 18 slučajeva”, navodi se, između ostalog, u nalazu Brisela koji je izašao krajem maja.
5 odsto u odnosu na pribavljene prihode, odnosno vrijednost oduzete imovine može maksimalno dobiti zviždač za slučaj koji je okončan. U Slovačkoj on može biti do 50 minimalnih plata, a u SAD do 30 odsto u odnosu na pribavljene prihode
( Miloš Rudović )