Psi dane provode u izmetu, pored azila vire leševi

Psi zbrinuti u beranskom skloništu za napušene životinje provode dane u sopstvenom izmetu, dok odmah pored ograde azila vire leševi uginulih ili uspavanih životinja. Ovo se, između ostalog, može vidjeti na snimku koji su prilikom više posjeta napravili predstavnici nevladine organizacije “Zaštitimo životinje”.

Iz beranskog Komunalnog preduzeća, koje upravlja skloništem, negiraju da se životinje drže u užasnim uslovima.

“Gornji dio azila koji se vidi sa ulice, ima deset bokseva u kojima je po jedna kao kućica. Veći pas ne može normalno da funkcioniše u boksu, jer je prostor veoma mali. Lično sam ušla u boks kod šarplaninca, kojeg smo premjestili u veći, jer u tom u kojem je bio nije mogao da se okrene. Drvetom sam čistila izmet”, kazala je za “Vijesti” predstavnica podgoričke NVO Tamara Rončević, dodavši da je tokom prve prošlomjesečne posjete više bokseva bilo prekriveno izmetom i mokraćom.

SNIMAK KOJI SLIJEDI MOŽE BITI UZNEMIRUJUĆE SADRŽINE

Sklonište vodom snabdijeva vatrogasna služba, zbog čega je nemoguće održavati higijenu skloništa jer, prema njenim riječima, nema vode i mlaza za te potrebe.

Ovo nije jedini problem koji su primijetili zaštitnici životinja.

“U dijelu bokseva nema ni posuda za vodu, i radnici kažu da ih nemaju koliko i pasa, a posude za hranu i ne postoje. Ni hrane nema dovoljno”, tvrdi ona.

Tokom prve julske posjete njihovih aktivista, u beranskom skloništu je bilo 28 pasa.

Rončević kaže da je situacija bila još lošija kada su aktivisti NVO “Zaštitimo životinje” beranski azil posjetili krajem jula.

“Psi su vidno smršali, rebra im se vide. Nisu jeli ništa, osim ono što smo mi ponijeli. Granule koje smo im davali su gutali, koliko su bili gladni”, tvrdi Rončević.

Upravu Komunalnog preduzeća iz Berana optužili su da izgladnjivanjem pasa doprinose međusobnim napadima životinja.

Na snimku koji su postavili zaštitnici životinja mogu se vidjeti čaure od metaka snimljene u krugu skloništa, ali i obližnja jama u kojoj su zakopani uginuli ili uspavani psi, čiji leševi se djelimično mogu i vidjeti iz zemlje.

Iz beranskog Komunalnog su negirali sve navode NVO “Zaštitimo životinje”.

“Sklonište ima projektom predviđenu i napravljenu grobnu jamu za eutanazirane pse lutalice koja se nalazi u krugu skloništa, a isto je cjelokupno propisno ograđeno, pa ni nama nije jasno koje su jame i rupe snimali tvorci snimka”, kazao je “Vijestima” direktor Komunalnog Savo Vučetić.

Za pokop i eutanaziju pasa imaju zaključen ugovor sa veterinarskom ambulantom “Dr Ralević”, koja, prema njegovim riječima, redovno vrši preglede i samo uz zapisnik i predlog veterinara se vrši eutanazija, “za šta postoje svi zapisnici i računi”.

Odgovarajući na druge optužbe, tvrdi da je kanalizacioni sistem odrađen, a da je cistijerna sa vodom stalno u skloništu za potrebe redovnog održavanja.

“Sa samog snimka se vidi da je higijena na solidnom nivou, čak se i vide granule koje su posute po betonu, a boksevi se uredno redovno peru”, kazao je on, komentarišući snimak.

Negira tvrdnje zaštitnika životinja da su psi izgladnjivani, poručujući da oni nisu, niti će biti gladni i žedni.

Iz NVO “Zaštitimo životinje” pitaju kako je beransko sklonište dobilo dozvolu za rad.

“Čak i kućica u kojoj borave radnici ne liči ni na šta, nemaju vodu, ni toalet. Upitno je i koliko je životinja u azilu vakcinisano i sterilisano. Ovdje psi ne dobijaju apsolutno nikakvu veterinarsku njegu, a radnici su nam kazali da ih hrane onim što imaju… Pitanje je i da li pse propisno eutanaziraju prije bacanja u jamu”, navodi Rončević.

Iz Komunalnog preduzeća su kazali i da su sklonište više puta do sada obišle inspekcije i Uprava za veterinu i da nisu imali prigovore.

Iz Ministarstva poljoprivrede, u okviru kojeg je i Uprava, kao ni iz Savjeta za zaštitu životinja, čiji je takođe osnivač resor Milutina Simovića, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” vezano za situaciju u beranskom skloništu.

Sklonište u Beranama osnovano je na lokaciji Gradinskog polja 2015. godine, sedam godina od stupanja na snagu Zakona o zaštiti dobrobiti životinja, kojim je predviđeno osnivanje skloništa u svim crnogorskim opštinama.

Prema izvještaju o radu Komunalnog, sklonište u Beranama može da primi 75 pasa.

Evropska komisija je prije dvije godine pokrenula Platformu Evropske unije za dobrobit životinja, sa ciljem da se konkretnim i ostvarivim ciljevima dugoročno utiče na rješavanje tog pitanja. EU, međutim, kako se navodi u informaciji o pokretanju platforme, nema ovlaštenja za rješavanje svih pitanja koja se odnose na dobrobit životinja, pa je državama članicama ostavljeno i pitanje dobrobiti pasa, odnosno mačaka lutalica.

Prema crnogorskom Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja, životinje koje u roku od 30 dana od smještanja u sklonište nisu udomljene ili zbrinute, mogu biti usmrćene. U cilju smanjenja broja lutalica, Uprava za veterinu priprema registar ljubimaca, te uvodi obaveznu registraciju, odnosno čipovanje pasa. Iako je više puta najavljena, registracija još nije počela.

U Komunalnom se zabrojali

Direktor beranskog Komunalnog kazao je da je od osnivanja, u beranskom skloništu za napuštene životinje, smješteno 687 pasa, od kojih je 441 udomljen, 210 eutanazirano, a da je trenutno u njemu smješteno njih 36.

Prema izvještaju o radu Komunalnog, u beranskom azilu je lani bilo smješteno 166 životinja. Tvrde da je od tog broja udomljeno 120, a 46 uspavano. Iako zbir udomljenih i uspavanih daje konačan broj iz izvještaja, u tom dokumentu se navodi da se “ostatak životinja na kraju godine nalazio u kapacitetima skloništa”.

Naplaćuju od drugih opština za zbrinjavanje pasa

Beranci preuzimanje pasa iz drugih opština naplaćuju 120 eura po psu, a opština iz koje je pas preuzet, za naredni mjesec, po psu plaća još 100 eura. To su podaci iz izvještaja o radu Komunalnog u Beranama za prošlu godinu.

Po osnovu usluga preuzimanja pasa lutalica, to preduzeće je lani prihodovalo 15.720 eura.

Za angažovanje vozila za hvatanje pasa lutalica naplaćuju 50 eura za vožnju do 100 kilometara, za svaki naredni kilometer cijena je 0,35 eura. Poslovođa koji je angažovan za te poslove, po satu zarađuje šest eura, dok je radnicima satnica dva eura niža.

U cjenovniku stoji i da se za angažovanje mašine za iskop rupe za pokop uspavanog psa plaća 100 eura. Iz NVO “Zaštitimo životinje” su u krugu skloništa snimili bager, za koji postavljaju pitanje je li to ta mašina za iskop rupa, ali su iz Komunalnog negirali te navode.

( Damira Kalač )