Prvo djelo o muftiji Karađuzoviću: "Bar je prijestonica multikulturalizma u Crnoj Gori"

Akademik Šerbo Rastoder preksinoć je u Starom Baru promovisao svoje novo djelo “Muftija Murteza Karađuzović (1865 - 1941)”. Svoju 31. knjigu Rastoder je posvetio životu i djelu slavnog barskog muftije čije se ime zbog decenjskog angažmana u širenju međuvjerske i međunacionalne tolerancije i dan-danas pominje u Baru.

“Ovom knjigom sam želio da potvrdim da je Bar prijestonica multikulturalizma u Crnoj Gori, i na to sam ponosan. Davne 1991. sam sa suprugom Jasminom napisao knjigu o barskom nadbiskupu Nikoli Dobrečiću, u vrijeme kad to nije bilo popularno. Imao sam ideju da tolerancija ne zavisi od deklaracija i proglasa, već od ljudi, i moj je zadatak više da takve ljude afirmišem, i podastrem ih javnosti kao simbole kontinuiteta barske tolerancije”, rekao je akademik Rastoder, dodajući da mu je zbog toga i drago što su u publici Zarija Lekić, Mićo Orlandić i Žarko Rakčević “koji su to bili u neslavnim vremenima u Baru početkom devedesetih”.

On je na pomoći u izdavanju knjige zahvalio muftiji hafizu Abdurahmanu Kujeviću i Minu Kalamperoviću “koji je jedini od barskih muslimana podržao njeno objavljivanje”, te Hajrizu Hačku Brčvaku na organizaciji promocije u “Staroj čaršiji”.

U večeri bajramskog muhabeta, kako je opisana promocija, Jusuf Kalamperović je kazao da je pisanje knjiga Rastoderu “kao da sadi masline, one će trajati nakon nas stotinama godina”.

“Ovo je knjiga o jednom posebnom čovjeku. Muftija je, iako bez neke velike škole, bio čovjek nevjerovatne erudicije, mudrosti i osjećaja za vremena koja dolaze. Male (narode) ne spašava junaštvo, već mudrost, a muftija je bio izuzetno mudar i nalazio je rješenja za svoj narod i za doba kralja Nikole, i u doba sukoba zelenaša i bjelaša, i u staroj Jugoslaviji. Poseban doprinos dao je suživotu u Baru, zajedno sa dva velikodostojnika sa kojima je bio iskreni prijatelj, nadbiskupom Dobrečićem i protom Pavlom Radunovićem, oni su petkom na pazarni dan u Starom Baru u teškim vremenima zajedno pili kafu i tako slali jasnu poruku narodu da ne treba da se dijeli, već da živi zajedno”, rekao je Kalamperović, koji je ispričao i nekoliko anegdota o muftijii.

Književnik, novinar i bloger “Vijesti” Milan Vujović, unuk popa Pavla Radunovića, rekao je da je bilo vrijeme da se knjiga o muftiji nađe pred čitaocima, jer su on i ostali velikodostojnici opisani u knjizi svojim djelom zadužili “i Bar i Crnu Goru”, učinili da Barani s ponosom govore odakle su.

“Knjiga je napisana pošteno, manirom iskusnog istoričara Rastoder niže fakta i ostavlja čitaocu da sam donosi sudove. Ona je i edukativna, a posebno su zanimljivi njeni djelovi koji opisuju muftiju kao prvog dopisnika ‘Glasa Crnogorca’ iz Bara. Bio je prosvjetitelj i istinski duhovnik”, naveo je Vujović.

Muftijin unuk, Sead Gano Šlaković, kazivao je o barskom turskom govoru u doba Murteze Karađuzovića, za kojeg je rekao da su mu preci stigli u Bar iz Anadolije za vrijeme trovjekovne osmanske uprave gradom, “živio je 12 godina u turskom Baru, potom u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori, i onda u Jugoslaviji”.

“Bio je član crnogorske Skupštine u sva četiri njena saziva, i u njoj nije bio evet efendija, već se borio za prava naroda barskog kraja”, rekao je Šlaković. Pisac Senad Karađuzović, muftijin praunuk, zahvalio je autoru na minucioznom radu u predstavljanju života slavnog predaka, “profesor je ostavio fakta o mojoj porodici, dobili smo i ulicu Murteze Karađuzovića”

Profesor Alen Peričić ocijenio je da je ovo izuzetno zanimljiva istorijska knjiga, kompleksno djelo koje pored muftije oslikava i vremena i države u kojima je živio.

“Izuzetan je doprinos muftije u zaustavljanju nasilnog pokrštavanja muslimana u Plavu i Gusinju 1913, nakon njegove intervencije kralj Nikola je zaustavio pokrštavanje”, kazao je Peričić.

Moderatorka je bila mr Jasmina Rastoder koja je čitala odlomke iz djela, a u programu je nastupio i profesor harmonike Safet Drljan.

( Radomir Petrić )