Argentina - Posljednji tango Luisa Skole

Bilo kako početi priču o Argenitini bez pominjanja Lusa Skole, bilo bi svojevrsno košarkaško svetogrđe. Od kad je prvi put obukao dres „Duše Argentine“ (kako zovu nacionalnu košarkašku ekipu) 1999. godine, krilni centar nije ni jednom odbio poziv da predstavlja reprezentaciju.

Punih 19 godina (Argentina se 2000. nije plasirala na OI u Sidneju), crna duga kosa sa trakom oko čela, broj 4 na dresu, ogromna ramena i širok osmijeh neizostavni su djelovi argentinske košarkaške reprezentacije na svim takmičenjima.

U današnjem vremenu, pogotovo kad većina NBA zvijezda odbija nastup na Mundobasketu u Kini, Skolina privrženost nacionalnom dresu od momka iz Buenos Ajresa pravi svojevrsnog „jednoroga“ modernog sportiste.

Koliko mu nije teško da se odazove pozivu nacionalne selekcije, najbolje govori podatak da je igrao čak i kvalifikacije za Mundobasket i bio prvi strijelac Argentine sa prosjekom od 17 poena po meču.

Upravo dolaskom Skole, Manua Đinobilija, Fabricia Oberta, Andres Noćionija, Karlos Delfina, Huga Skonakinija, započinje i „labudova pjesma“ argentinske košarke.

Prije ove generacije koja je zlatnim slovima upisala sebe u košarkaško nasljeđe, treba pomenuti da je Argentina bila prvak i prvog ikada održanog Mundobasketa 1950. godine upravo u Argentini.

Predvođeni trenerom Horheom Kanavesijem, Argentinci prvi Mundobasket završavaju u velikom stilu sa svih 6 pobjeda, a udarne igle „gaučosa“ su bili Oskar Furlong i Rikardo Gonzales (sva trojica su završili u košarkaškoj kući slavnih).

Od tada sve do 2002. godine na Mundobasketima bi igrali ulogu epizodista, dok su na učešće u OI znali da čekaju i 38 godina.

U Indijanapolisu, Argenitna je poslala mlad tim koji je trenirao Ruben Manjano. Cijeli turnir su Argentinci ostavljali protivnike bez daha, a u drugoj fazi su uspjeli da pobjede u grupi tim SAD i tako nanesu prvi poraz u istoriji nekoj američkoj ekipi sastavljenoj od NBA igrača. U finalu su zakazali duel sa ekipom tadašnje Jugoslavije.

Ako uđete u bilo koji pab od Buneos Ajresa, Kordobe, Rozaria i pitate za to finale, čućete riječi „pljačka“, „ukradena pobjeda“, „sramotno suđenje“. Grk Nikolaos Pitsilkas i Dominikanac Rejnaldo Mercedes i dalje imaju status „persona non grata“ u Argenitni.

Pri rezultatu 75:75 nakon dva promašena slobodna bacanja Vlada Divca, lopta je došla do Skonakinija koji se stuštio na koš. Prilikom ulaza košarkaš Tau Keramike je bio fauliran, ali se sudijska pištaljka nije čula i meč je otišao u produžetak, gdje se iskusniji tim Jugoslavije predvođen Dejanom Bodirogom i Predragom Stojakovićem bolje snašao.

Argentincima nije trebalo puno da dočekaju svoju priliku, i već na OI u Atini 2004. godine, osvajaju zlatnu medalju.

Na tom putu u polufinalu dobijaju ekipu SAD predvođenu Alen Ajversonom, Timom Dankanom, Stifonom Marberijem, i tada mladim igračima, LeBronom Džejmsom, Karmelom Etnonijem i Dvejnom Vejdom. U finalu Italija nije imala nikakve šanse, a neriješiva enigma je bio upravo Skola sa 25 poena i 11 skokova u ubjedljivom trijumfu 84:69.

Na idućem SP u Japanu 2006. godine, zaustavlja ih Španija u polufinalu u nevjerovatnoj završnici, samo poen prednosti. Noćioni nije pogodio u posljednjem sekundu za pobjedu. U meču za bronzanu medalju savladala ih je kasnije SAD.

Od tada slijedi blagi pad Argentine, iako ne propuštaju velika takmičenja a od značajih rezultata izdvaja se 4, mjesto na OI u Londonu 2012. godine i 5. mjesto na Mundobasketu u Turskoj 2010. godine.

U Kinu idu sa sastavom u kojem dominiraju igrači iz španske ACB lige, daleko od onog NBA potencijala koji su imali na početku milenijuma, ali sa fajterskom ekipom koja nikome neće biti lagan zalogaj.

Prva zvijezda tima: Luis Skola

Bilo koji drugi odgovor bio bi nerealan. Sa svojih 39 godina, i petim Mundobasketom Luis Skola je i dalje srce i duša ovog tima.

I dalje u odličnoj formi, Skola je i kroz kvalifikacije i kroz Pan-Američke igre pokazao da je i dalje lider Argentine.

Posljednje dvije godine nakond odlične NBA i evropske karijere Skola je proveo upravo u Kini nastupajući za Šangaj Šarkse.

U duelima sa Voroncevičem, Ratlifom i Dioguom ima apsolutnu prednost. Tokom kvalifikacija za Mundo basket imao 16 poena i 8 skokova po meču.

Prednosti:

Prije svega dobra izbalnsiranost talenta. Iskustvo i stabilnost Skole sa jedne strane, eksplozivnost pleja Real Madrida Fakund Kampaca sa druge.

Treba obratiti pažnju i na sjajnog šutera Nikolasa Laprovitolea, kojeg je nakon sjajnih sezona u Huventudu za iduću godinu kaparisao Real Madrid.

Mane:

Mana bi uslovno mogla da bude nedostatak nekog elitnog, svjetskog imena u rosteru (pored Skole).

Produkcija igrača u Argentini daje sasvim solidne igrače za evropska shvatanja košarke, ali daleko su od NBA standarda i po tome zaoszaju za ostalim reprezentacijama iz samog svjetskog vrha košarke.

( Luka Vlaisavljević )