Ponovo će pokušati da Rohindže vrate u Mjanmar
Misija UN za utvrđivanje činjenica u Mjanmaru je prošle godine preporučila da se protiv najviših mjanmarskih vojnih komandanata podignu optužnice za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti
Mjanmar i Bangladeš ponovo će pokušati repatrijaciju muslimanske manjine Rohindža, kojih je više od 700.000 pobjeglo od vojnih operacija u Mjanmaru prije skoro dvije godine, saopštila je danas agencija UN za izbjeglice.
Portparolka Visokog komesara UN za izbjeglice Karolin Gluk rekla je da je vlada Bangladeša zatražila pomoć te agencije u verifikovanju 3.450 ljudi koji su se prijavili za dobrovoljnu repatrijaciju. Ona je navela da je spisak skraćen s 22.000 imena koje je Bangladeš poslao Mjanmaru na verifikaciju.
Mjanmarska vojska je u avgustu 2017. pokrenula kampanju protiv pobunjenika kao odgovor na napad na kontrolne punktove. Ta operacija je dovela do masovnog egzodusa Rohindža u Bangladeš i optužbi da su snage bezbjednosti počinile masovna silovanja i ubistva i da su spalile hiljade kuća.
Misija UN za utvrđivanje činjenica u Mjanmaru je prošle godine preporučila da se protiv najviših mjanmarskih vojnih komandanata podignu optužnice za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Mjanmar je odbacio izvještaj misije i sve navode da su njegove snage učinile nešto loše.
Zvaničnici te zemlje su u julu posjetili izbjegličke kampove u Bangladešu da bi s izbjeglicama razgovarali o njihovim planovima i pripremama za njihov povratak, što je najnovija od nekoliko posjeta. Do sada se čini da većina izbjeglica ne vjeruje obećanjima i smatra da je povratak previše opasan.
Nije jasno kada bi repatrijacija mogla da počne, imajući u vidu potrebu za pronalaženjem i provjerom svih lica na spiskovima i činjenicu da je trenutno u Bangladešu veliki praznik, navela je Karolin Gluk.
"Veoma je teško reći da li će ljudi ovog puta prihvatiti dobrovoljnu repatrijaciju. Oni nam veoma otvoreno kažu da žele da se vrate s punim pravima. Nijesu voljni da se vrate ako se na terenu ništa nije promijenilo", rekla je Gluk.
Rohindže su u većinski budističkom Mjanmaru odavno tretirane kao stranci iako su njihove porodice generacijama živjele na toj teritoriji.
Od 1982. je skoro svim Rohindžama oduzeto državljanstvo, čime su faktički učinjeni apatridima, i uskraćena im je sloboda kretanja i druga osnovna prava.
( Agencija BETA )