"Raketa koja bljuje radioaktivni pljusak": Tajanstvena eksplozija govori o ruskom "oružju sudnjeg dana"

Jedna eksplozija, objavljena pa naglo otkazana evakuacija jednog sela, pet mrtvih nuklearnih stručnjaka i nešto tragova radioaktivnog joda u vazduhu iznad sjeverne obale Norveške - to je sve što se, po svemu sudeći, zna o najnovijem neuspješnom pokušaju Rusije da isproba svoju novu raketu "Burevestnik", nazvanu na Zapadu "Skajfol", piše danas američka TV CNN.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je tvrdio da ta raketa ima neograničen domet i da može da nadmaši sva američka sredstva odbrane od napada iz vazduha. Ali ovomjesečna proba to nije pokazala, a to i nije prvi put.

Analitičari zapravo i ne znaju šta je "Burevestnik", ali smatraju da je to neka vrsta krstareće rakete u kojoj je nuklearni reaktor.

Visok nivo radijacije u tom području, koji potencijalno može doseći i do Norveške, daje uvjerljivost toj teoriji.

Putinov portparol, Dmitrij Peskov, odbio je da potvrdi široko rasprostranjene međunarodne spekulacije da je u nesreći učestvovala krstareća raketa na nuklearni pogon.

Džon Hokis, saradnik direktora "Jane's IHS Markit" za kopneno oružje, rekao je da s obzirom na to da Rusi tvrde da taj projektil ima neograničen domet, moglo bi se pretpostaviti da je to raketni motor koji uvlači vazduh i grije ga nuklearnim reaktorom s malim jezgrom, te struja pregrijanog vazduha koji se izbacuje, stvara potisak.

Glavni problem s tim projektilom s oznakom "9M370", ili "SSC-x-9 Skyfall" - kako ga NATO naziva, je izduv jer nuklearni reaktor ne može se koristiti za pogon rakete, a da se ona ne pretvori u "prljavu krilatu bombu".

"To zaista jeste oružje sudnjeg dana", rekao je dr Mark Galeoti, sa britanskog vojnog Instituta za odbrambene i bezbjednosne studije.

"To se ne bi moglo koristiti nu u čemu drugom osim u nuklearnom ratu punih razmjera. To je krstareća raketa koja može da dugo ostane u vazduhu, a dok leti za sobom bljuje radioaktivni pljusak".

SAD su zaista imale sličan program tokom 1960-ih godinaa, nazvan "Projekt Pluton" koji je napušten jer su zaključili da je previše opasan.

Kad je Putin marta 2018. godine svečano objavio postojanje te rakete, istakao je njene neograničen domet: da može da obleti svijet mnogo puta, a zatim da sama napadne svoju metu i to iz neočekivanog ugla, možda čak i danima nakon lansiranja.

Galeoti smatra da se Putin ne sjekira što izgleda da to do sada nije tako dobro funkcionisalo.

"Rusija Vladimira Putina u osnovi pokušava da se napumpa", rekao je on. "Pokušava da vojno izgleda strašnije nego što jeste. Iako im se ne sviđa što to nije uspjelo, činjenica da govorimo o najnovijoj ruskoj vojnoj tehnologiji je definitivno za njih jedan plus".

Američki zvaničnici su za CNN rekli da je taj projektil testiran nekoliko puta, ali nikada u potpunosti uspješno. Koliko je odmakao taj projekat i koliko je ovo veliki zastoj, samo se nagađa.

Kremlj je samo tokom posljednjih mjesec dana imao niz incidenata. Početkom jula, AS-31, ili "Lošarik" - super-tajna špijunska podmornica za super-dubine, upala je u nevolju kraj sjeverne obale. Državni mediji su rekli da je 14 mornara umrlo od udisanja gasova, a Kremlj je tvrdio da je nuklearni reaktor podmornice bio netaknut kada je vraćena u luku.

Nedjelju dana kasnije, na deponiji municije u Ačinsku desio se niz eksplozija tokom pet sati, od kojih su neke prouzrokovale razorne udarne talase. Nedjelju dana kasnije lokalni zvaničnici su priznali da je četrdesetak ljudi povrijeđeno.

Andrej Kortunov, generalni direktor Saveta za međunarodne poslove Rusije, rekao je da, "ako se pogleda sadašnje stanje, budžet za odbranu Ruske Federacije je vrhunac dostigao 2016. godine", od kada se smanjuje.

"Dakle, u osnovi, od vojske i odbrambenog sektora se traži da urade više za manje", dodao je on, "a to bi moglo biti uzrok napetosti. Možda su neke od ovih nesreća dio cijene koju vojska mora da plati jer ima relativno skroman budžet, a velike ambicije", prenio je CNN.

( Agencija BETA )