Sebe časte, građanima mažu oči sa "1.000 plus"
Zainteresovani za Vladin projekat ne smije imati ni najosnovniji krov nad glavom u vlasništvu, dok kredite i stanove dijele funkcionerima koji već imaju stotine kvadrata i višestruko veće plate od prosječnih
Građani koji žele da kupe stan preko Vladinog projekta “1000 plus” i tako riješe stambeno pitanje praktično po tržišnim uslovima ne smiju da imaju ni najosnovniji krov nad glavom u vlasništvu, dok se država ne libi da stanovima i povoljnim kreditima časti funkcionere koji već posjeduju stotine kvadratnih metara stambenog prostora i zarađuju i do desetak prosječnih zarada.
Pritom, zainteresovani za Vladin projekat stan ne mogu da kupe ni ako oni, ili članovi njihovih porodica, imaju više od trećine stambenog objekta ukupne površine 99 kvadrata u posljednje tri godine.
Takva praksa nije važila za većinu od 96 funkcionera koji su od 2016. godine od Vlade dobili stan, ili povoljni stambeni kredit.
Na primjer, generalni konzul Crne Gore u Njujorku Željko Stamatović dobio je od Vlade povoljni kredit od 40.000 eura, iako je vlasnik po 33 odsto naslijeđene jednosobne i trosobne kuće, 100 odsto porodične stambene zgrade, dok njegova supruga posjeduje trosoban stan.
Njegova mjesečna primanja desetostruko su veća od zarade prosječnog građanina - kao generalni konzul lani je zarađivao 4.854 eura.
Upoređivanjem podataka iz zvaničnih evidencija, “Vijesti” su ranije objavile da je funkcionerima rata za stan sedam puta manja nego građanima. Država funkcionerima pokriva i do 80 odsto kredita ili stana, a građani koji uđu u Vladin projekat stan kupuju po tržišnim uslovima, uz tek nešto nižu kamatu. Kredit od 40.000 eura za rješavanje stambenog pitanja, funkcioneri otplaćuju u ratama od 40 eura mjesečno.
Prema ranijoj računici, za kredite u vrijednosti od 20.000 do 40.000 eura mjesečna rata funkcionerima je od 30,3 do 97,22 eura, zavisno od toga koliko ga je vlada častila i perioda otplate.
Građanin koji je prije dvije godine kupio jednosoban stan kroz projekat “1000 plus”, narednih 18 godina otplaćivaće kredit od 45.000 eura sa mjesečnom ratom od 293 eura. I dok bračni parovi koji žele da kupe stan preko Vladinog projekta ne smiju da imaju stambeni prostor u vlasništvu ili trećinu objekta površine od 33 kvadrata, privilegovane porodice koje godišnje zarađuju i 45.000 eura po više puta “rješavaju” stambeno pitanje. Šef kabineta premijera Dragoljub Bulatović dobio je od Vlade 20.000 eura stambenog kredita, da bi nepunu godinu kasnije njegova supruga, sekretarka u Ministarstvu sporta Tatjana Bulatović, dobila 35.000. Njihove mjesečne rate iznose po 35 eura, a u Građanskom pokretu URA tvrde da su povoljne kredite iskoristili da kupe plac u Kolašinu i izgrade manju zgradu. Oni su prije dobijanja kredita imali kuću od 128 i stan od 42 kvadrata. Bračni par Bulatović prošle godine zaradio je ukupno 45.696 eura.
Vlada je, dodjeljivanjem povoljnog stambenog kredita, pomogla i bračnom paru Simović. Generalna direktorka Ministarstva rada i socijalnog staranja Ljiljana Simović od Vlade je dobila 40.000 eura povoljnog stambenog kredita, iako ima vikendicu od 85 kvadrata, a njen suprug - potpredsjednik Vlade Milutin Simović trosoban stan od 150 kvadrata. Simovićeva je posjedovala i kuću od 214 kvadrata, ali ju je, kako je “Danu” ranije saopšteno iz Vlade, prepisala ugovorom o poklonu na njihovu kćerku. Oni su za godinu zajedno zaradili 46.184 eura.
Premijer Duško Marković prije deset dana ispunio je obećanje, objavivši spisak funkcionera koji su od početka njegovog mandata 2016. godine dobili stan ili povoljni stambeni kredit. Međutim, nijesu objavljeni pojedinačni uslovi po kojima dobijeno vraćaju i po kojim kriterijumima su izabrani dobitnici.
Na spisku su i funkcioneri koji su ranije dobijali pomoć ili već imaju stanove, a imaju platu od oko 1.000 eura ili po više hiljada eura.
Među njima su predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, generalna sekretarka Vlade Nataša Pešić, ministar saobraćaja Osman Nurković, šef vojnoobavještajnog odjeljenja u Ministarstvu odbrane Miljan Perović.
Analiza spiska dobitnika stanova ili povoljnih kredita i njihovih imovinskih kartona, pokazala je da gotovo četvrtina funkcionera nije to prijavila Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK). To nije učinio ni direktor ASK Sreten Radonjić, koji je od Vlade krajem decembra prošle godine dobio stambeni kredit od 40.000 eura. Radonjić je prošle sedmice kazao da nije realizovao navedena kreditna sredstva (adaptacijom, kupovinom i slično), pa “samim tim to nije ni moglo biti evidentirano kao promjena u imovinskom kartonu za 2018. godinu”. Iz Agencije je rečeno da će ispitati sumnje o kršenju Zakona. Pojedine političke partije i dio nevladinog sektora zatražili su od Vlade da objavi sve podatke o uslovima pod kojima su funkcioneri dobili stanove i kredite, ali i spisak onih koji su u prethodnom mandatu, od 2014. godine, ostvarili to pravo.
Prosvjeta i zdravstvo dobili za stanove koliko i 83 funkcionera za kredite
Vlada godišnje izdvaja milion eura za rješavanje stambenog pitanja za ukupno 26.000 zaposlenih u prosvjeti i zdravstvu.
Sa druge strane, ne računajući vrijednost dodijeljenih stanova, Vlada je na povoljne stambene kredite za samo 83 funkcionera izdvojila više od 2,5 miliona eura za tri godine. Za rješavanje stambenog pitanja zaposlenih u prosvjeti Vlada je prethodne dvije godine uplatila 1.200.000 eura. Taj iznos sindikati su izdejstvovali nakon pregovora sa Vladom, jer je ranije uplaćivano po 450.000 eura godišnje.
Ministar prosvjete Damir Šehović od države je dobio stan od 89 kvadrata.
Za stambene potrebe zaposlenih u zdravstvenom sistemu izvršna vlast se obavezala da će u periodu od 2018. do 2020. godine uplaćivati godišnje 400.000 eura.
( Ana Komatina )