Nakon ubistva tinejdžerke otkrivene veze rumunskih kriminalaca i vlasti

Kada je 15-godišnja djevojčica prošlog mjeseca očajnički zvala hitne službe na jugu Rumunije kako bi javila da je kidnapovana, pretučena i silovana, za slučaj je bio zadužen šef okružne policije. No, umjesto da se odmah koordiniše s drugim državnim institucijama kako bi pronašao i spasio tinejdžerku, on je kontaktirao sumnjivog šefa lokalne zaštitarske firme, piše redakcija Radija Slobodna Evropa(RSE) na engleskom jeziku.

Nekoliko sati nakon što je žrtva Aleksandra Mačešanu (Alexandra Macesanu) 25. jula uputila tri očajna poziva za pomoć, moleći da bude spašena, zamjenik šefa policije u okrugu Olt, Nikolae Alekse (Nicolae Alexe), nazvao je Remusa Radoija (Radoi), ne samo jednom već deset puta – tvrdi Radoi, kojeg rumunski mediji opisuju kao lokalnog mafijaša.

Alekse je poslao Radoiju i poruke tražeći da provjeri dva telefonska broja i automobil, otkrivajući ključne informacije u slučaju Mačešanue.

Čak je pitao Radoija za upute, a šef zaštitarske firme dao mu je adrese nekih ljudi u gradu Karakal, koje je Alekse trebao provjeriti.

Jedan trag – potpuno beskoristan - vodio je do navodnog vođe bande Nikusora Oaka (Nicusor Oaca), Radoijevog suparnika koji ima veze s dvojicom visokih policajaca u Karakalu.

Oaka je rekao da zna za komunikaciju između Alekse i Radoia.

Gradonačelnik Karakala Liviu Radu rekao je, međutim, da su on i okružni načelnik za otmicu saznali tek sutradan i to iz medija. Isto je bilo i sa tužiocima u tom slučaju, koje je policija trebala obavijestiti.

No, do tada je već bilo prekasno.

Adrese koje je Radoi poslao policiji na provjeru – Oakova poznanstva, pokazali su se kao slijepe ulice.

Policija je na kraju pronašla adresu na kojoj je Mačešanu bila zadržana, 19 sati nakon telefonskog poziva ove 15-godišnjakinje hitnim službama.

Do tada je bila mrtva, a njen navodni otmičar, 65-godišnji mehaničar George Dinka (Gheorghe Dinca), od tada tvrdi da ju je ubio i da je spalio tijelo, a priznao je i da je ubio 18-godišnju Luizu Melenku (Melanca), koja se od aprila vodi kao nestala. Njeno tijelo još nije pronađeno.

Sumnjive veze

Pored tragedije i negodovanja javnosti zbog lošeg postupanja vlasti u tom slučaju, ovi događaji baciji su neugodno svjetlo na sumnjive veze kriminalnih grupa, lokalnih vlasti i političara u Rumuniji.

Kako su detalji slučaja izašli u medijima - Radoi je novinarima čak pokazao svoje Votsap (WhatsApp) poruke razmijenjene sa šefom policije - mnogi su Rumuni šokirani i ogorčeni, optužujući visoke policijske službenike za nesposobnost i da rade ruku pod ruku s ljudima koje bi trebali progoniti za zločine poput iznude i otmica.

Za sada nema ničega što bi Dinka povezalo s organizovanim kriminalnim grupama u Karakalu, siromašnom gradu od 30.000 stanovnika.

Ali Sorin Jonita (Ionita), direktor organizacije Ekspert foruma, rekao je za RSE: "Još ne znamo je li on bio usamljeni vuk ili je povezan s organizovanim kriminalom i trgovinom ljudima, slučaj još nije završen."

Stelian Tanase, pisac i komentator, napisao je da Rumuniju na lokalnom nivou kontrolišu klanovi koje su formirali "političari, mafijaši, policija i tužioci koji koriste resurse za svoju korist i na štetu običnih građana".

Tanase je za RSE rekao da mnogi Rumuni odavno znaju da je policija "u dosluhu s mafijaškim bandama".

"Ne rade na zaštiti građana ili na održavanju zakona. Policija je prešla na drugu stranu. Oni brane kriminalce, a ne zakon .... To su pokazali [događaji] u Karakalu”, rekao je Tanase.

"Okrug Olt nije izolovan od ostatka Rumunije. Trebali bismo saznati koliko je ovaj fenomen rasprostranjen između policije i mafijaških bandi ... koliko je policija nagrižena korupcijom", rekao je Tanase.

"Rumuni ne vjeruju policiji. Kriminalne grupe se moraju ukloniti. Mafijaši imaju udio u poslu na lokalnom nivou, kontrolišu institucije i ljude, uključujući šefove policije ...i korumpirane političare."

Jonita je dodao: "Imamo slabu državu [u kojoj] su policija i tužioci pod političkim patronatom, posebno u siromašnim dijelovima gdje su ljudi socijalno ugroženi", rekao je. "[Policija] će dobiti naredbe da [neko mjesto] nije područje gdje treba ići i cijeli sistem prestaje da se bori i [policija] ništa ne radi."

Od pada komunizma, Rumunija je bila glavna meta u istočnoj Evropi za trgovce ljudima.

U jednom slučaju povezanom za lanac trgovine ljudima, za koji je utvrđeno da je djelovao od 2012.-2017., 14 rumunskih muškaraca osuđeno je za seks sa maloljetnim osobama, ali nijedan od njih nije odslužio zatvorsku kaznu.

Radoi se vozi po Karakalu u "Fantom" Rols rojsu (Phantom Rolls Royce) i vodi zaštitarsku firmu SC Safety Security, koja ima oko 1.800 zaposlenih i ima velike ugovore s državnim agencijama uključujući lokalnu elektranu CE Oltenia, koja južnu Rumuniju snabdijeva strujom.

Vođenje zaštitarske firme mu je zabranjeno nakon osude zbog prebijanja člana suparničke grupe, ali, kako je izjavio za RSE, on u suštini kontroliše firmu.

Radoi negira umiješanost u zlodjela ističući da je pomogao u borbi protiv lokalnog organizovanog kriminala, te da je i da je za policiju hvatao osumnjičene, tvrdeći kako ih je ostavio vlastima "na pladnju".

Optužuje policiju da je popustljiva s nekim lokalnim mafijašima, posebno sa svojim rivalom Oakom.

Pa ipak, čini se da je to rivalstvo s Oakom – optuženim za trgovinu ljudima i protiv koga se vodi istraga zbog neleganog pozajmljivanja novca - pridonijelo u sporom pronalasku Mačešanue.

"Trebali su otići do mjesta gde je djevojka to opisala, dala je mnoštvo detalja" o svojoj lokaciji, rekao je Oaka 5. avgusta novinskoj agenciji Mediafaks. "Zašto je policijac (Alekse) sarađivao sa Remusom Radoijem kada je trebao sarađivati sa svojim kolegama?"

Nedovoljno policajaca

Alekse je u intervjuu za B1 TV, 2. avgusta branio svoj postupak rekavši da je koristio "sve metode koje su dostupne".

Jonita kaže da telefonski poziv nije nužno problem "ali poenta je da policija koristi mafijaša, a ne mafijaš da koristi policiju".

Ono što je možda nezakonito jesu poruke bivšeg šefa policije upućene Radoiju u kojima on otkriva detalje o istrazi. Zbog lošeg vođenja slučaja, osim Alekse otpuštena su još dvojica šefova lokalne policije.

Oaka je povezan s potpredsjednikom vlade Polom Staneskuom (Paul Stanescu), moćnim regionalnim političarem, koji je ujedno i rumunski ministar za regionalni razvoj.

Stanesku je 2013. kao predsjedavajući vijeća okruga Olt, odobrio projekt koji je uključio jednu od Oakovih kompanija u izgradnju farme solarnih panela. Stanesku je branio svoje postupke 7. avgusta rekavši da je imao zakonsku obavezu autorizovati poslovni projekt, negirajući kako poznaje Oakua.

Nekoliko posmatrača primijetilo je da su poznate veze između članova kriminalnih bandi, vlasti i političara prilično česte u manjim gradovima Rumunije. U zemlji u kojoj je siromaštvo veliko i nezaposlenost velika, korupcija se lako ukorijeni.

Ali Radoi, koji je za RSE rekao da trenutno ima čist dosije, branio je svoju firmu i njenu ulogu u društvu.

"Normalno je imati paralelne policijske snage", rekao je on o svojoj sigurnosnoj mreži. "Ljudi ne vjeruju policiji i dolaze kod nas."

Radoi je tvrdio da često pomaže policiji koja nema dovoljan broj uposlenih i branio je svoje postupke u sagi o Mačešanuovoj, tvrdeći da rumunski zakon obavezuje njegovu zaštitarsku firmu da pomogne policiji informacijama ili čak osobljem u takvim slučajevima.

isu samo šefovi lokalnih vlasti izgubili posao zbog ubistva Mačešnuove.Usred kontinuiranog gnjeva, ministar unutrašnjih poslova Nikolaje Moga (Nicolae) podnio je ostavku 30. jula, a premijerka Viorika Dančila (Viorica Dancila) otpustil je ministricu obrazovanja Ekaterinu Andronesku (Ecaterina Andronescu) 2. avgusta nakon što je iznijela primjedbe u kojima je sugerisala kako Mačešanu nije trebala ići u vožnju – kako se pretpostavlja - sa strancem poput Dinka.

Ali Aleksandru Kumpanasu (Alexandru Cumpanasu), ujak ubijene tinejdžerke, koji je objavio transkripte očajničkih poziva svoje rođake hitnim službama i djelovao je kao glasnogovornik porodice, optužio je državu za njeno ubojstvo.

"Mi imamo posla sa zločincima - saučesnicima iz institucija ove jadne države, koji nisu bili u stanju da je zaštitite – koji nisu uspjeli spasiti Aleksandru", rekao je 2. avgusta. "Nije ovo čudovište [Dinka] ubilo Aleksandru, već rumunska država."

( Radio Slobodna Evropa )